U ovoj emisiji ću odletjeti preko Velike Bare i predstaviti vam grupu Blondie, koju u stvari i ne treba posebno predstavljati.
U muzičkom djelu emisije poslušat ćemo kompilacijski album “Greatest Hits”, u, za ovu emisiju pripremljenom, proširenom izdanju.
U vrtlogu muzike koja se rađala počekom sedamdesetih, našao se i Chris Stein, te je njegovo pridruživanje grupi The Stilettos, 1973 godine, bilo sve, samo ne neočekivani potez. U tom je bandu bila Deborah Harry na mjestu vokala. Da spomenem usput, Deborah je bila Playboyeva zečica. Ubrzo nakon pristupanja bandu, Stein i Deborah se vežu na emocionalnom planu. Napuštaju grupu, te s bubnjarem Billy O’Connorom i basistom Fred Smithom oformljavaju novi band. Nakon mnogobrojnih pretumbacija, i personalnih promjena na scenu izlazi postava u sastavu: Chris Stain, na gitari, Deborah Harry, vokal, Clem Burke na bubnjevima, na klavijaturama Jimmy Destri i naposljetku na basu, Gary Valentine. Nazivaju se Angel and the Snakes, ali na kraju 1975 godine ime mijenjaju u Blondie. Samo ime je došlo iz dobacivanja kamiondžija, koji bi dobacivali “Blondie” kad bi Deborah prolazila kraj njih. Slučaj je htio, da na počecima karijere, Blondie postane stalni izvođač u Max’s Kansas City klubu i CBGB-u, te su zajahali na valovima kultnog statusa tih scena.
U dvanaestom mjesecu 1976 godine izlazi im prvi album, nazvan po imenu grupe. Album se penje na engleske i australske top liste (75. i 14. mjesto). Nezadovoljni tretmanom izdavačke kuće, potpisuju za Chrysalis Records, koja reizdaje prvi album, sredinom 1977 godine. Ovaj put, album biva još bolje primljen, kako od publike, tako, začudo, i od kritike. Muzički magazine Rolling Stone izdaje iznimno povoljnu kritiku ploče i hvali band kao sljedeću “veliku stvar”.
Prvi veći komercijalni uspjeh je došao slučajno. I to u Australiji. Naime, TV kuća Countdown, greškom pušta njihov video “In the Flesh”, koji je u stvari bio b-strana aktualnog singlea “X-Offender”. Kao posljedica te greške, singlica i album su se našli na Australskim Top listama. Dakako, grupa odmah odlazi na uspješnu turneju po Australiji.
U drugi mjesec 1978 godine, Blondie izdaju svoj drugi album, “Plastic Letters”. U toku snimanja, Gary Valentine napušta band, te Blondie završava snimanje albuma kao kvartet. “Plastic Letters” se intenzivno promovira u Europi i Aziji, te stoga nije ni čudno da se sam album penje na 10. mjesto Engleske Top Liste i na 78. mjesto Billboardove Top Liste albuma.
Prvi single skinut s albuma “Denis”, je u stvari obrada hita Randy and the Rainbowsa iz 1963 godine. Single se penje na drugo mjesto Engleske Top liste singlica, a njen nasljednik “(I’m Always Touched by Your) Presence, Dear“, dolazi na Top 10 u Engleskoj. Uspjeh na listama dakako nosi i uspješnu turneju. Blondie je bio prvi američki New Wave band koji se probio u mainstream u Engleskoj.
Dakako, sve to vrijeme band prolazi kroz personalne promjene. Po završetku personalnih pretumbacija, band se pojavljuje kao sekstet, po prvi puta.
Svoj treći album “Parallel Lines”, Blondie izdaje u devetom mjesecu 1978 godine. Produciran od Mike Chapmana, postaje najuspješnije izdanje grupe, penje se na prvo mjesto engleske top liste, 6. američke i na drugo australske top liste. Prodaje se u nakladi od 20 milijuna kopija.
S albuma su skinute dvije singlice. Put prema vrhovima lista je prokrčila “Picture This”. Za njom je slijedila još uspješnija “Hanging On The Telephone”. Interesantna činjenica vezana za ovaj album leži u jednoj drugoj singlici, skinutoj naknadno. Naime “Heart of Glass”, je bila potpuno zapostavljena tema na albumu i tek je naknadno izvučena, te izdana u Americi. I postaje prvi veliki američki hit grupe. Dakako, kad se pogleda kad je izdana, jasno je odakle utjecaj disco muzike u njoj, ali i pored njega, tema nije izgubila onaj karakteristični Blondie ugođaj.
Na drugu stranu, Blondie su bili optuženi za izdaju, jer su se neprestano udaljavali od undergrounda, da bi ga s trećim albumom potpuno ostavili iza sebe. Ne vjerujem da ih je ovo baš nešto puno pogodio, jer baš “Heart of Glass” donosi Blondie toliko željeni uspjeh na globalnoj razini, a same članove grupe etablira kao “celebrities”.
Sljedeći single u Americi koji je grupa izdala, bio je daleko agresivniji i više rock orijentiran. “One Way or Another”, postaje drugi uzastopni hit grupe na kontinentu i penje se na 24. mjesto Billboardove top liste. Istovremeno, single izdan za Englesko tržište, “Sunday Girl”, postaje vladar top lista, ostajući tjednima na prva mjesta. Sve skupa dovodi album “Parallel Lines” na 140. mjesto najboljih 500 albuma svih vremena, po izboru muzičkog magazine Rolling Stone.
Četvrti album, “Eat to the Beat”, Blondie izdaju u deseti mjesec 1979 godine. Iako proglašavan dostojnim nasljednikom prethodnika, ne bilježi njegov uspjeh, pogotovo u Americi. Doduše u Engleskoj se penje na prvo mjesto , no na Billboardu dolazi samo do 17. mjesta. Singlice prolaze nešto bolje. Singlica “Atomic” dolazi na prvo mjesto u Engleskoj, ali se penje samo do 39. mjesta u Americi. Slični uspjeh postižu i sljedeće singlice skinute s albuma. Doduše, za singlicu “Dreaming”, moglo bi se reći da je nezasluženo pala u sjenu, ali tržište je reklo svoje.
Ni nasljednica nije bila bolje sreće. “Union City Blue”, polučuje osrednji uspjeh. Naposljetku, ni posljednja singlica s albuma se nije baš proslavila. Izdana samo za američko tržište ”The Hardest Part “, se jedva uspinje na top liste i to na 84. mjesto Billboarda.
Deborah Harry započinje suradnju s Georgio Moroderom, sivom eminencijom Disko Muzike i idejnim tvorcem projekta zvan, Donna Summer. S njime izdaje “Call Me”, koja biva nominirana za Grammy. Interesantno je da se ova pjesma nije našla na niti jednom studijskom albumu grupe, osim što je bila uvrštena u soundtrack filma “American Gigolo”. Svejedno, odmah nakon izdavanja, singlica se penje na prva mjesta i tjednima stoji na prvo mjesto Billboarda, Engleske Top Liste Singlova, Kanade i u stvari, postaje veliki globalni hit.
U jedanaesti mjesec 1980 godine, Blondie izdaje peti studijski album “Autoamerican”. Album se odmah penje po top listama, a s njega bivaju skinute dvije singlice, koje obje isto tako, osvajaju sve moguće vrhove svih mogućih top lista svih mogućih zemalja. Prva biva izdana singlica “The Tide Is High”, inspirirana ritmovima zadimljenog otoka. Slijedi je još uspješnija, rapom obojena, “Rapture”. Inače , pjesma je obrada hita rap banda The Paragons. “Rapture” biva prva tema s elementima rapa, koja se penje na prvo mjesto Billboardove top liste.
Album “Autoamerican” označava odmak od prijašnjih vinilnih izdanja, donoseći manje New Wavea i rocka, u zamjenu za stilske eksperimente bazirane na akustičnom jazzu i Broadway izrazu. “Autoamerican” nije bio primljen sa strane kritike s nekim oduševljenjem. Ostavljajući iza sebe uspješne godine, Blondie uzimaju predah 1981 godine. Te godine, Deborah Harry i Jimmy Destri izdaju solo albume, Stein intenzivno surađuje na njima.
Band se vraća na pozornicu 1981 godine, te sljedeće izdaju novi album “The Hunter”. Iako po automatizmu dospijeva na top liste, u globali je bio veoma mlako primljen. Čak i singlice, “Island of Lost Souls” i “War Child”, postižu skromne uspjehe. Na albumu se našla tema “For Your Eyes Only”, koja je napisana za premjeru istoimenog filma o James Bondu, ali biva odbijena od producenta filma.
I dakako, kao normalna posljedica neuspjeha, tenzije unutar banda se povećavaju. Steinova dijagnoza teške bolesti samo je pridonijela raspadu grupe. Napokon, sve je to rezultiralo otkazivanjem turneje koja je trebala pokriti dobar dio 1982 godine. Službeno, jedanaesti mjesec 1982 godine se uzima kao datum konačnog prestanka rada grupe. Stein i Harry, koji su još uvijek bili zajedno, nestaju s javne scene.
Harry je pokušavala obnoviti solo karijeru tijekom osamdesetih, ali obje singlice koje je izdala “Rush Rush” i “Feel The Spin”, nisu polučile neki ozbiljniji uspjeh.
Financijski su bili potpuno uništeni, kako zbog droga tako i radi načina života kojeg su vodili. Par se našao u situaciji, da su morali rasprodati iole sve vrijednog što su imali. Bilo je čak i glasina da se Harry odala prostituciji, no te su glasine, nadam se, bile samo glasine.
Harry odlučuje napustiti Steina i krenuti sama dalje. No, putevi im se ponovo ukrštavaju kad Harry ponovo pokreće svoju solo karijeru. Intenzivno sudjeluje na njenom albumu “Rockbird”, koji izlazi 1986 godine. Album postiže skroman uspjeh, dok singlica skinuta s njega nekako dospijeva do Top 10 singlica.
Za to vrijeme, Burke postaje veoma traženi session bubnjar. Između pustih imena koji su ga unajmili, radi za Eurythmics. Tijekom osamdesetih i devedesetih, Blondie ponovo dolazi u žarište interesa, prvenstveno radi novih grupa, ala, Garbage i No Doubt, koji javno izjavljuju da im je Blondie glavni uzor. Dakako, diskografska kuća odmah kreće u ubiranje škuda na tom iznenadnom zanimanju za grupu, izdajući kompilacije i kolekcije s najuspješnijim pjesmama grupe.
Harry i dalje pokušava sa svojom solo karijerom, ali sve se to kreće u nekim uskim i skoro, za širi auditorij, neprimjetnim granicama. Okušava se i na filmu. Čak dobiva zapažene uloge u par visokobudžetskih filmova, iako je, kako mi se čini, njen interes, prvenstveno bio vezan za art film, odnosno, visoku, ”b” produkciju.
1996 godine, Stein i Harry započinju s procesom ujedinjenja originalnih članova grupe. Kontaktiraju Burkea, Destrija i Valentinea. 1997 godine, peteročlana originalna postava izlazi na pozornicu. Održavaju tri nastupa na otvorenim festivalima. Prvi stvarni koncert nakon ujedinjenja dogodio se u svibnju 1997 godine, za kojim je slijedila turneja. Ona se protegla od kraja 1998 i na cijelu 1999 godinu. Kao normalna posljedica, novi album izlazi u drugi mjesec 1999 godine.
“No exit” začudo, sadrži ono po čemu je grupa postala poznata, odlične pjesme, potencijalne hitove, dobru produkciju i nezaobilaznu energiju. Pored očekivanja, manje više svi su ostali iznenađeni ponuđenim. To je dakako, urodilo i penjanjem po top listama. Album završava na treće mjesto Engleske Liste i #18. Billboarda, što je za jednu grupu, čiji je kreativni vrhunac bio daleko daleko u prošlosti, rezultat iznad svih očekivanja.
S albuma je skinut single “Maria”, koji zauzima prva mjesta i postaje šesti single grupe s tom pozicijom u Engleskoj. Ova činjenica ih smjesta kao jedine Amerikance, uz Michael Jacksona, koji su imali broj jedan singlice u sedamdesetima, osamdesetima i devedesetima.
Nasljednik nije bio tako dobar, a ni popularan. 2003 godine grupa izdaje novi album, “The Curse of Blondie”, koji postaje najlošije pozicionirani album grupe. Tek se singlica “Good Boys”, nekako uspjela dočepati 12. mjesta engleske top liste. U 2004 godini, grupu napušta Destri, kako bi krenuo u rehabilitacijoni centar za odvikavanje od droge. Pored uspješne rehabilitacije, nikad se više nije vratio u grupu, ili možda baš radi toga.
I pored najava, sljedeći album “Panic of Girls” nikako da izađe. Bilo je planirano da ga prvi izda Australski Sony, ali ovi nakon nekog vremena odustaju od izdavanja. Grupa se našla na brisanom prostoru, te odlučuju da se album izda na maloj etiketi, lokalnog značaja. Određuje se datum izlaska, polovina 2011 godine. Izlazi u limitiranom izdanju, kao “fan pack”, u stvari kao kolektor item. Singlica “Mother”, se postavlja na net i daje se besplatno za skidanje.
I tu negdje završava naša priča o grupi Blondie.
I na kraju, što reći o njima. Najprije da ispravimo povijesnu zabludu. Pored imena Blondie, koje je upućivalo na Deborah Harry, grupu su sačinjavali kreativni članovi koji su ravnopravno pridonijeli uspjehu grupe. Štoviše, većina materijala je napisana zajedničkim naporima svih članova. Harry možemo odati priznanje, pored izgleda, da je manje više svu liriku ona napisala, što moramo priznati i nije baš malo. Isto tako, Harry se u različitim fazama postojanja grupe pojavljivala uz Steina, kao glavna lokomotiva i kreativna snaga.
Do svog prvog raspada, 1982 godine, grupa je izdala šest studijskih albuma, od kojih je svaki na svoj način predstavljao napredak u odnosu na prijašnji. Isto tako, pored osebujnog glasa Harryjeve, grupa se okušala i to veoma uspješno u različnim žanrovima popularne muzike. Započevši kao punk grupa, razvijaju se u pravcu New Wavea, usvajaju disko, reggae i naposljetku rap. Svaki od broj jedan hit singlova u Americi demonstrira ovu tvrdnju, jer “Heart of Glass” je izrazito disko orijentiran, “Call Me”, New Wave/Europop, “The Tide Is High”, kao da je došao s Jamajke, a “Rapture” ne može pobjeći od rap pečata.
I na kraju, dvije male notice.
Grupa Blondie je prodala vise od 40 milijuna ploča diljem svijeta.
U Rock and Roll Hall of Fame, su se upisali u treći mjesec 2006 godine.
Eto!
*Sve naknade za autorska i srodna prava regulirane ugovorom s Gradskim Radio Trogir!
*All copyright, royalties and related fees regulated by the contract with Gradski Radio Trogir!
