U spektru kreativne eksplozije šezdesetih i sedamdesetih, Renaissance nalazi svoje mjesto tik do “Curved Air”-a, pod vodstvom Sonje Kristine i otpadnika iz grupe, Darilla Waya s grupom “Wolfs”.
Za razliku od Curved Aira koji svoj izraz temelji na divljoj Daril Wayovoj violini i (prekrasnom!?) Sonjinom glasu, uz nesebičnu pratnju Monkmana na klavijaturama i ne manje važnih gitarista i ritam sekcije, Renaissance svoje mjesto pod rock suncem pronalazi u spoju klavira i violine, koketirajući, kako i sam naziv grupe naznačuje, s renesansnim elementima klasične kompozicije, koju blendira u suvremeni izričaj.
Renaissance je proizašla iz prve supergrupe ikada oformljene, grupe Yardbirds.
Godine 1969., po raspadu Yardbirdsa, Keith Relf i Jim McCarty osnivaju novu grupu koja će se posvetiti eksperimentiranju na relaciji rock, folk i klasična forma. Ovaj kvartet, Relf na gitari i vokalu, McCarty za bubnjevima, plus basist Louis Cennamo, pijanist John Hawken i Relfova sestra Jane Relf kao vokal, predstavljaju prvu postavu Renaissanca koja izdaje i istoimeni album.
Producent im je bio yardbirdsovska siva eminencija u studiju, Paul Samwell-Smith.
Pored neosporne kvalitete, bend je uspio sakupiti samo malu bazu odanih fanova, što se odrazilo i na slabu prodaju. Nezadovoljni statusom i iscrpljeni neprestanim turnejama, u proljeće 1970. grupu napuštaju Relf i McCarty.
Renaissance – “Island”
Grupa u izmijenjenom sastavu ulazi u studio i započinje snimanje drugog albuma “Illusion”. Samo snimanje albuma popratile su mnogobrojne izmjene u postavi pošto su muzičari neprestano selili iz banda u band.
Album je napokon završen i 1971. godine izdan najprije u Njemačkoj. Zbog nekog nepoznatog razloga, album je u Engleskoj izdan tek 1976. godine.
Ovaj je album ujedno označio i početak duge suradnje s pjesnikinjom Betty Thatcher-Newsinger, čiji su tekstovi bili okosnica stvaralaštva grupe.
Personalne promjene ne posustaju. Grupom prolaze nebrojeni muzičari u potrazi za nečim novim.
Renaissance – “Past Orbits of Dust”
Negdje 1971. godine novi manager grupe, Miles Copeland, odlučuje reorganizirati bend, fokusirajući se na najjače adute prijašnjih postava, Annie Haslamov vokal i John Toutov klavir. Do tada je Haslam dijelila vokalne dionice s Terryjem Croweom, često bivajući potiskivana kao prateći vokal.
Malo je poznata činjenica da se u ovom razdoblju grupi nakratko priključio John Wetton. No, ubrzo ih napušta radi angažmana u bendu King Crimson.
O gibanjima unutar i oko grupe mogli bismo pričati i pričati, jer to su bila eksplozivna vremena kad su muzičari tražili vlastiti izričaj i u tom traženju lutali od grupe do grupe. Uglavnom, jedna od mnogobrojnih kombinacija postava snima treći album “Ashes Are Burning” koji postaje njihov najuspješniji album i penje se na američke top liste.
Zadnja kompozicija s albuma, ujedno i naslovna, zauzima 11 minuta prostora i postaje himna tadanje postave Renaissancea.
Renaissance – “Ashes Are Burning”
Kako godine prolaze, grupa prolazi kroz burna razdoblja i neminovno, dolaskom novih glazbenih struja, pada na margine glazbene scene, žilavo se držeći do početka devedesetih godina.
I kad su se čak i najzagriženiji fanovi počeli miriti s činjenicom da grupe više nema, iznenada dolazi vijest o ponovnom oformljavanju grupe i novom albumu. Kako sve ne bi završilo na glasinama, u Japanu 2000. godine izlazi povratnički album “Tuscany”.
Renaissance – “Tuscany” / full album
Ocjene albuma bile su mješovite. Prog rock fanovi bili su donekle razočarani, die-hard fanovi su uz burno oduševljenje prihvatili album kao novo usmjerenje grupe, nadajući se novim izdanjima.
Uglavnom, zastupljen po cijelom kritičarskom spektru, ušao je u povijest kao jedan od uspješnijih povratničkih albuma.
Comeback jedne od najskromnijih i samozatajnih grupa undergrounda bio je i više nego neočekivan, ali isto tako kako su se pojavili na glazbenom nebu, van svoga vremena, godine gospodnje 2000., tako su tiho nestali i vratili se na zasluženo mjesto glazbene povijesti sedamdesetih.
Da ne ostane sve na albumu “Tuscany”, za kraj i njihov najveći hit “Northern Lights”, s albuma “A Song for All Seasons”.
Eto!
Renaissance – “Northern Lights”
Ja nisam vlasnik autorskih prava fotografija, videa ni muzike. Stoga, sva prava idu samo stvarnim vlasnicima. Ako ste pak vlasnik fotografije, videa ili muzike, kontaktirajte me mailom, koji se nalazi na stranici “Info”, i video sa svim sadržajima će biti uklonjen s portala.
I am not the owner of either the image, video or the original songs. Therefore, all rights go to their respective owners. If you are the owner of the image, video or any of the songs, write to me a private message, located on “Info” page, and I’ll delete this video immediately.
