Melody Maker je pokrenut davne 1926. godine u Siječnju, i pokrivao je prvenstveno plesni segment ondašnje popularne muzike. Tijekom vremena, a i sazrijevanjem spoznaje da je jazz forma koja se može i slušati, a ne samo plesati na nju, Melody Maker se priklanja jazzu i njeguje ga kao umjetničku formu.
Mnogo toga tadašnji status jazza u socijalnom okruženju može zahvaliti baš ovom magazinu. Dolaskom rocka na scenu Melody Maker nevoljko prihvaća novi trend, no jednom kad se ukrca u njega, kao lokomotiva povlači sve novo, svježe izazovno i gura prema top listama i main-streamu.
Ni devedesetih, kad je rock bio na respiratoru Melody Maker ne posustaje. Sudjeluje u globalnom lansiranju Grungea, ali i plesne glazbe za mase. Paralelno dakako je krenuo i trend pokrivanja hip hopa, post rocka, electronice i manje-više svih aktualnih smjerova.
No, vrijeme je napravilo svoje ili bolje rečeno, Internet. Tiskana izdanja počinju raditi s gubicima, te se vlasnici odlučuju na radikalne korake.
Na red je došao i Melody Maker.
Uredništvo muzičkog magazina Melody Maker objavljuje da list prestaje s izlaženjem, te je najavilo posljednji broj za predstojeći Božić, 2000. godine. U biti list neće nestati kao glasnik novoga i kvalitetnog u svijetu muzike, već će se spojiti s (nekadašnjim) ljutim rivalom, New Musical Express magazinom, koji je pokrivao isto područje interesa javnosti. Odluka o spajanju je očito došla „odozgo“, jer su i jedan i drugi list bili pod vlasništvom iste izdavačke kuće, IPC Medija.
Nekako simbolično, ugasio se magazin koji je svoje svijetle trenutke imao u sedamdesetim prošlog stoljeća, kad mu je naklada bila u prosjeku 250 000 primjeraka dnevno. Koliki je utjecaj imao na ondašnju scenu, pa i na globalnoj razini, izlišno je i spominjati.
Možda je stoga bolje ne spominjati neki produženi život, jer nama koji smo živjeli sedamdesete, postojala su na globalnoj razini dva magazina, New Musical Express i Melody Maker.
Neka tako i ostane, „for the sake of memories“!
