Tog Siječnja 1793. godine, dvije godine od smrti autora, po prvi put se izvodi Mozartov „Requiem“.
Teško je danas razlučiti da li pojam „autor“ mora doći pod navodnike ili ne, jer Mozart nije završio djelo za života, i ne samo to, veliki dio je ostao u kosturu ili samo napomenama koje su ostale nakon što je preminuo.
Kako je porodica bila kratka s novcem, Constanze, Mozartova udovica, prosljeđuje djelo Franz Xaver Süssmayru koji ga završava i isporučuje naručitelju, grofu Franz von Walseggu. (koji je pokušao prisvojiti cjelokupno djelo i potpisati se kao autor!).
Sama narudžba djela je obavijena velom misterije, pa i tajne. Kako je sama udovica izjavila nekoliko puta, nepoznati naručitelj je za znatnu sumu novaca naručio „Requiem“ (za svoju preminulu suprugu, ali to nije naznačio u narudžbi). Kako je sve bilo obavijeno velom tajne (jer je u biti grof želio sebi pripisati djelo, te mu je bilo u interesu da se ne zna tko je naručio i za što!), sam je Mozart u već odmakloj fazi bolesti pretpostavljao da je „dobrotvor“ naručio djelo i da je to u biti Requiem za njega samoga (tako je i prikazano u filmu „Amadeus“, ali ipak se radi o fikciji).
Pa i daljnja sudbina Mozartovog djela „Requiem“ je poprilično konfuzna, jer i pored mnogobrojnih detalja i podataka vezanih za nastanak pojedinih dijelova, vlada poprilična konfuzija oko tog što je tko napravio i kako?
Radi se eminentnim osobama iz muzičkog miljea tog doba, za koje se pretpostavlja da su imali utjecaj ili pak direktno radili na pojedinim dijelovima (pored Franz Xaver Süssmayra tu je još i Joseph von Eybler, kojemu se Constanze prva obratila nakon Mozartove smrti, da kompletira djelo.)
I još jedna veoma bitna točka oko koje se vrti esenca samog djela. Kad je Mozart preminuo, na radnom stolu su pronađene rukom pisane skice ili bolje rečeno instrukcije kako bi djelo u svojim fragmentima trebalo izgledati. Kako su kasniji događaji pokazali, a analize potvrdile, ni jedan, ni drugi autor koji su radili na djelu, nisu se baš pridržavali Mozartovih instrukcija, te je danas o ovoj fazi nastanka i kompletiranja djela napisana poprilično debela knjiga, interesantna ne samo onima koji proučavaju ovo veliko djelo, već i laicima koji su zaljubljeni u „Requiem“. Jer, recimo, „Lacrimosa“, koja predstavlja ako ne vrh, onda jedan od vrhova ovog remek djela, skoro u cijelosti nije Mozartovo djelo, osim osnovnog kostura. (pa ni on nije bio kompletiran)
Stoga, ona konstatacija s početka ovog teksta, da li pojam “autor” staviti pod navodnike ili ga pripisati samo Mozartu, nije baš retoričko pitanje.
No, povijest je pomela pod tepih sve te dvojbe i danas kad se spomene „Requiem“, nema ni najmanje sumnje da se nakon tog pojma nameće samo jedno ime, Mozart.
Pravedno ili ne, Mozart je za života doživio toliko nepravde, da mu je ovo malo podilaženje u biti povijesna kompenzacija.
Wolfgang Amadeus Mozart – “Requiem”
Ja nisam vlasnik autorskih prava fotografija, videa ni muzike. Stoga, sva prava idu samo stvarnim vlasnicima. Ako ste pak vlasnik fotografije, videa ili muzike, kontaktirajte me mailom, koji se nalazi na stranici “Kontakt”, i video sa svim sadržajima će biti uklonjen s portala.
I am not the owner of either the image, video or the original songs. Therefore, all rights go to their respective owners. If you are the owner of the image, video or any of the songs, write to me a private message, located on “Kontakt” page, and I’ll delete this video immediately.
