Trebala je godina dana da Elisha Gray usavrši i privede svrhovitosti novi patent, “telautograf”.
Registracija patenta pod brojem br. 386.815 za “telautograf” zabilježena je 31. srpnja 1888.
Bio je to dan kad je budućnost komunikacija osvanula jednim malim, ali itekako jasnim pogledom na lavinu koja će uslijediti, pedesetak godina nakon što je Elisha Gray sklopio oči.
Patent za “telautograf” bio je preteča modernog faksa. Ustvari, osim same tehnike/mehanike kojom su podaci bilježeni, princip je ostao isti do današnjih dana. Dakako, danas nitko i ne upotrebljava faks, ali dugo je desetljeća bio glavni alat u komunikaciji, pogotovo nakon što je na svjetlo dana izašao binarni račun i sve se svelo na jedinice i nule.
Dakle, što je ovaj genijalac naumio?
Zamislio je da nešto što napiše bude preneseno žicom na neku drugu lokaciju. Bila je to revolucionarna zamisao, a njezina realizacija pokazala je svu genijalnost izumitelja.
Elisha je, za razliku od ranijih autografskih telegrafa koji su koristili pokretne vrpce papira i nisu mogli pravilno odvajati riječi, a što je još gore, nisu mogli nastaviti ako bi se olovka podigla s površine, temeljio princip rada svog izuma na “pametnom” elektromehaničkom sustavu.
Drugim riječima, na strani odašiljača operater bi pisao olovkom. Pokreti olovke bili su mehanički povezani s uređajima s promjenjivim električnim poljem u dva odvojena strujna kruga. Tako je dobio konverziju pokreta u električni impuls. (Kako se olovka pomicala gore-dolje ili lijevo-desno, stvarala bi određeni broj prekida struje u dvama krugovima. Udaljenost koju je olovka prešla odgovarala je broju poslanih impulsa.)
S druge pak strane, nakon što su impulsi prevalili put preko bakrenih žica, u prijemnoj stanici bi aktivirali elektromagnete. Elektromagneti bi zatim pomicali ovješenu olovku u odgovarajućim razmacima i linijama, savršeno oponašajući izvorne pokrete i u biti reproducirali poruku u stvarnom vremenu.
Genijalno!
Iako je Grayev prvi uređaj u potpunosti funkcionirao, prvi su modeli bili nezgrapni, te su Gray i njegova tvrtka krenuli na usavršavanje.
Prva javna demonstracija budućeg faksa priređena je na Svjetskoj izložbi u Chicagu 1893. (World’s Columbian Exposition), gdje je izazvala senzaciju.
U trenutku je svatko od prisutnih shvatio ono nepobitno, što se samo nametalo pri samom pogledu – sustav koji je Elisha predstavio eliminirao je potrebu za obučenim operaterima za Morseovu abecedu, omogućujući svakome da šalje poruke vlastitim rukopisom ili čak kodom.
Dakako, prvobitna primjena je još dugo godina bila poslovno okruženje, no to ne umanjuje genijalnost, ne samo izuma, već i same ideje, a da ne govorimo o samom procesu kako se do realizacije te ideje došlo.
U tom kontekstu, zanimljivo je napomenuti da je Grayev sustav ostao u upotrebi dugi niz desetljeća, pa i nakon uvođenja faksa kao sredstva masovne komunikacije, te možda zvuči nevjerojatno da je Elishin izum u nekom stiliziranom, ali originalnom obliku ostao u uporabi sve do 1960. godine na njujorškom Grand Central Terminalu i na čikaškom Union Stationu sve do 1970-ih godina prošlog stoljeća.
Impresivno!
I za kraj, tvrtka koju je Gray osnovao nastavila je proizvoditi verzije telautografa pod različitim nazivima sve dok ju 1999. nije preuzela tvrtka Xerox.
Sve skupa – za veliko skidanje kape i sve prste gore!
