Umotavši bezvremenski klasik “Scarborough Fair” u obilje čežnjutljivosti i delikatnosti, Simon & Garfunkel stvorili su očaravajuću melodiju koja je, kada se slojevito isplela s opsežnim harmonijama njihovih vokala, postala uistinu magična pjesma.
Svijet je prvi put čuo ovu poznatu interpretaciju 1966. godine, na njihovom trećem albumu ‘Parsley, Sage, Rosemary And Thyme’, ali uključivanje pjesme u soundtrack sljedeće godine za film ‘The Graduate’ učinilo ju je vjerojatno najslušanijom tradicionalnom engleskom folk pjesmom svih vremena.
Simon & Garfunkel – “Scarborough Fair / Canticle” / album: Parsley, Sage, Rosemary and Thyme (1966)
Paul Simon prigrlio je pjesmu 1965. prilikom posjeta koncertu britanskog folk pjevača Martin Carthy-a u Londonu. Art Garfunkel prilagodio je aranžman, integrirajući elemente druge skladbe koju je Simon napisao pod nazivom “Canticle”, koja je pak adaptirana iz jedne ranije Simon-ove pjesme, “The Side Of A Hill”.
Martin Carthy – “Scarborough Fair” / album: Martin Carthy (1965)
Sam Martin Carthy naučio je pjesmu iz pjesmarice Ewan MacColl-a i snimio ju je na svom prvom albumu.
Ewan MacColl and Peggy Seeger – “Scarborough Fair” / album: Matching Songs Of The British Isles And America (1957)
Dakle, upravo zahvaljujući Simon & Garfunkel-u, ova pjesma je ovjekovječena, a njihov aranžman se tijekom narednih godina našao u bezbrojnim ugodnim obradama.
I premda je snimljena kao moderna pop pjesma, melodija i tekst u nekoliko inkarnacija prisutni su još od srednjeg vijeka.
Jedna je to od pjesama koje su izrasle iz tradicije, oblika kulturne povijesti koja se generacijama prenosila usmeno.
John Renbourn – “Scarborough Fair” / album: The Lady And The Unicorn (1970)
Pjesma koju je obradio ovaj epski duo bila je zapravo pjesma koju su prenosili srednjovjekovni bardovi – putujući profesionalni pjesnici i pjevači čiji je posao bio skladati i pjevati stihove u čast herojskih postignuća plemića i hrabrih ljudi. Tu su ulogu kasnije preuzeli lutajući ministranti, stvarajući popularne balade o viteštvu i dvorskoj ljubavi. Takvi su izvođači bili poznati po učenju napamet dugih pjesama temeljenih na popularnim mitovima i legendama – baš kao što su to činili srednjovjekovni bardovi prije njih – a te su se epske pjesme nazivale ‘chansons de geste’.
Zbog prirode pjesme u to vrijeme, njeno podrijetlo izgubljeno je u magli vremena, kao i onaj koji ju je skladao. Bio je to jednostavno popularni narodni napjev koji je ubrzo zahvatio lokalno stanovništvo, te je postala tradicija prilikom svečanih prigoda. Kao što je istina s većinom tradicionalne glazbe, stihove i melodiju prilagođavali su i modificirali oni koji su ih pjevali, što objašnjava zašto danas postoji toliko različitih verzija ove pjesme.
Nox Arcana – “Scarborough Fair” / album: Winter’s Majesty (2012)
Stihovi pjesme “Scarborough Fair” ističu koncept neuzvraćene ljubavi. Čežnja se osjeća kroz cijelu pjesmu, stvarajući pritom savršenu srednjovjekovnu ljubavnu priču.
Stihovi se odnose na čovjeka koji pokušava postići svoju pravu ljubav. On zamoli prijatelja koji odlazi na sajam u Scarborough da potraži njegovu bivšu ljubav i da joj da do znanja da još uvijek gaji osjećaje prema njoj. Međutim, da bi ponovno bila njegova prava ljubav mora izvršiti niz nemogućih zadataka.
Jedna od verzija kaže da je mladić tražio od nje da sašije bešavnu košulju od kambrika, što jednostavno nije izvedivo jer je kambrik bio lagana tkanina koja se koristila za izradu čipke i ručni rad. Nakon toga slijedi potraga za suhim zdencem za pranje košulje. Djevojčini zahtjevi uključuju pronalaženje hektara zemlje između pijeska i mora, za sadnju zrna papra nakon oranja ovnujskim rogom, izradu kožnog srpa s paunovim perjem itd. Koliko god to danas zvučalo apsurdno, takvi su elementi bili dobro prihvaćani prošlih stoljeća.
Naizgled potpuno nepovezano, u svakoj kitici, drugi redak spominje četiri biljke – peršin, kadulju, ružmarin i majčinu dušicu.
Folkal Point – “Scarborough Fair” / album: Folkal Point (1972)
Sajmovi i proslave žetve dio su svake kulture i dio su modernog života kao što su bili i u praskozorje pisane povijesti.
Prema pisanim navodima, engleski kralj Henry III potpisao je povelju 1253. godine kojom je započela godišnja tradicija 45-dnevnog sajma u primorskom gradu Scarboroughu u sjevernom Yorkshireu. U povelji je stajalo: “Građani i njihovi nasljednici zauvijek mogu imati godišnji sajam u okrugu, koji će se odvijati od blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije do sljedećeg blagdana svetog Mihaela“.
Nakratko je sajam u Scarboroughu bio velika stvar; međutim, to nije bio srednjovjekovni sajam kakav mi zamišljamo kao mjesto na koje se ide isključivo radi zabave. Umjesto toga, bilo je to ogromno trgovačko središte – tržnica na otvorenom koje je privlačilo trgovce i zabavljače iz cijele zemlje. Ova monumentalna prigoda privlačila je impresivno mnoštvo.
Na ovom sajmu, koji se održavao jednom godišnje, okupili bi se trgovci iz cijele zemlje i sa sobom donijeli veliki izbor uporabne ili čak luksuzne robe. Niz tkanina živopisnih boja, životinjskih koža, lonaca i hrane borio se za pažnju kupaca. A tu su bile i trave. Asortiman je bio velik, a sigurno su među njima bili peršin, kadulja, ružmarin i majčina dušica.
Sarah Brightman – “Scarborough Fair” / album: La Luna (2000)
Zašto baš ove biljke? Takvo bi tržište zasigurno imalo mnogo drugih biljaka i začina, no pjesma spominje upravo ove i daje im na važnosti.
Možda izvorni stihovi nisu trebali obilježiti ljubav prema ovim biljkama, već neko simbolično značenje?
Ove biljke nije odabrao tekstopisac samo zato što se dobro rimuju i imaju ugodnu kadencu u pjesmi, već imaju specifična značenja koja pričaju dublju priču od onoga što je na površini. Bilo je to vrijeme kada su biljke bile značajne u životima srednjovjekovnih ljudi koji su vjerovali u njihova mistična svojstva koja, između ostalog, mogu utjecati i na osjećaje.
Folkloristi i proučavatelji biljnih mitologija dobro znaju da su određene biljke imale magijski značaj – da su ih vračevi koristili u svojim čarolijama i obrnuto kao protučarolije od strane onih koji su ih htjeli nadmudriti. Poznato je da su biljke koje se spominju u refrenu pjesme bile usko povezane sa smrću i također kao amajlije protiv urokljivog oka.
Celtic Woman (Hayley Westernra) – “Scarborough Fair” / album: A New Journey (2007)
Mnogi ljudi na peršin ( Petroselinum crispum ) gledaju kao na onu dekorativnu grančicu zelenila na tanjuru kada im se poslužuje obrok u restoranu. Povijesno gledano, smatralo se da peršin pomaže probavi i smatralo se da ovaj običaj konzumiranja nekoliko listova uz obrok potiče općenito dobrobit. Pjesma međutim aludira na drugačije značenje. Smatralo se da peršin uklanja gorčinu i iako su ga srednjovjekovni travari preporučivali za kiseli želudac, također se smatralo da uklanja loše ili gorke emocije. Pjevač želi pročistiti gorak okus između sebe i svoje izgubljene ljubavi.
Mediaeval Baebes – “Scarborough Fayre” / album: Mirabilis (2007)
Kadulja ( Salvia officinalis ) prema keltskoj tradiciji bila je simbol snage i mudrosti te se čak povezivala s besmrtnošću. Koristila se u medicinske svrhe mnogo prije nego što je postala moderan začin. Kadulja ima svojstva isušivanja i korištena je za liječenje začepljenja u prsima, a njezini antiseptički spojevi korišteni su za vezivanje rana i liječenje zmijskih ugriza. U kontekstu pjesme, čini se da pjevač svojoj dami želi ponuditi snagu i mudrost.
Dan Avidan & Super Guitar Bros. – “Scarborough Fair” / album: Dan Avidan & Super Guitar Bros. (2020)
Ružmarin ( Rosmarinius officinalis ) također je moderna kulinarska biljka s drevnim značenjem izvan njegovih začinskih svojstava. Povezuje se s ljubavlju i vjernošću, često se koristio u srednjem vijeku kao dio vjenčanog buketa ili razbacan po crkvenim podovima tijekom vjenčanja. Snažan miris ostaje dugotrajan, pa je darivan kao znak sjećanja između ljubavnika. Želja pjevača je da ga se njegova dama sjeća s ljubavlju i privrženošću, eventualno je zamolivši da mu ostane vjerna.
Tal Barr – “Scarborough Fair” / album: Tal Barr (2021)
Majčina dušica ( Thymus vulgaris ) ima niz ljekovitih svojstava, a koristi se već tisućama godina za vezivanje rana i kao antiseptik. Bio je to i znak ljubavi i hrabrosti i često bi vitezova dama izvezla listiće majčine dušice na njegov plašt ili tuniku. Grci su vjerovali da majčina dušica može preokrenuti osjećaje tuge ili melankolije te se ponekad koristila za jačanje samopouzdanja u stresnim situacijama. Naš pjevač priželjkuje dami hrabrost i radost jer će joj se on kad-tad vratiti.
La Yeni – “Scarborough Fair” / album: Yarrow Under The Moon (2022)
Pjesma je dovoljno stara da ne možemo biti sigurni u točan razlog spominjanja ovog bilja u tekstu. Međutim, značenje ostatka stihova prilično je jasno. Dvoje ogorčenih ljubavnika jedno drugom postavljaju nemoguće zadatke kako bi dokazali svoju pravu ljubav. Čini se da je poruka da se prava ljubav ne može postići bez prevladavanja izazova.
“Scarborough Fair” primjer je srednjovjekovnog pogleda na ljubav i avanture. Iako autor djela nikada neće biti pronađen, možemo samo pretpostaviti njegovu sklonost prema svemu čudnom i magičnom, što je u to vrijeme bilo poticano i široko prihvaćeno.
Zanimljivo je to putovanje u prošlost, a sada znate i ‘ostatak priče’.
Luar Na Lubre – “Romeiro Ao Lonxe” / album: XX – Encrucillada (2023)
I premda tradicionalni sajam u Scarboroughu više ne postoji, brojna slavlja održavaju se svakog rujna kako bi se obilježio izvorni događaj, a dobro poznata balada o njemu ostala je popularna do danas.
- Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima na ovom portalu su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav MLP-U portala
