Ovim feljtonom želim vam pokušati dočarati rođenje i evoluciju ovog posebnog glazbenog žanra koji je u povijesti moderne glazbe bio među najomiljenijima u javnosti, a u isto vrijeme i među najmaltretiranijima i omalovažavanjima od strane medija, odnosno dobrog dijela “obrazovanih” kritičara i puritanaca zvuka. Ipak, malo je glazbenih žanrova koji se mogu pohvaliti istom dugovječnošću i mnogobrojnim sljedbenicima. Pokušat ću ga prikazati kao retrospektivno putovanje kroz desetljeća, istražujući kako su ga oblikovala promjenjiva vremena, da bi s nekoliko kratkoh opisa prilika došao i do današnjih dana, svjestan da se neću moći sjetiti svih imena ili čak iscrpiti sve aspekte (nije mi ni namjera da ovo bude enciklopedijski članak), pa se unaprijed ispričavam za sve moguće nedostatke.
Privlačnost hard rocka leži u njegovoj sposobnosti povezivanja na emocionalnoj razini. Poruke tekstova i ekspresivne izvedbe odjekuju kod slušatelja, stvarajući duboko osobno i impresivno glazbeno iskustvo. U našu kolektivnu svijest urezani su besmrtni i opsjedajući rifovi gitarističkih heroja koji su definirali ovaj žanr svojim izvanrednim i individualnim stilovima sviranja. I dok su velika imena hard rocka s pravom zaslužila svoje mjesto u središtu pozornosti, postoji veliki broj manje poznatih izvođača i njihovih albuma koji nude svježu i nijansiranu perspektivu žanra.
Za entuzijaste i novopridošlice, svijet hard rock glazbe nudi bogatu tapiseriju zvukova i stilova za istraživanje. Razvijanje relevantnog izbora zahtijeva temeljit proces razmišljanja, koji mora uzeti u obzir i subjektivne i objektivne aspekte kada se sastavlja popis ove vrste. Naime, prostor hard rocka postoji u partnerstvu s drugim oblicima rock ‘n’ rolla kao što su blues-rock, garažni rock, psihodelični rock, heavy prog, southern rock, glam rock, heavy metal, punk, alternativni rock i grunge glazba u umjetničkom obliku rock ‘n’ roll glazbe. Svi sviraju nekakav hard rock, ali svatko ima drugačiji, jak i dobro definiran identitet. Pokušat ću opisati ove različite tendencije, koje se vrlo često preklapaju i obogaćuju.
To je žanr koji nas poziva da se osvrnemo na njegovu povijest, pozabavimo se njegovom sadašnjošću i predvidimo njegovu budućnost. Rock glazba, u svim svojim oblicima, i dalje je moćna i ujedinjujuća sila u svijetu glazbe.
Neka vas ovaj feljton, koji je, dakle, zamišljen da bude ilustrativan i edukativan kroz primjere, premda vrlo subjektivan u izboru, vodi u vašem istraživanju i budućim diskofilskim nabavama.
Elvis Presley – “Jailhouse Rock” / single (1957)
Dvadeseto stoljeće rodilo je većinu glazbe ikada stvorene. Prva polovica je izumila radio, jukebox i gramofonske ploče koje su prenosile sve vrste glazbe diljem svijeta. Blues, jazz, gospel, folk i country razvili su se tijekom ovih desetljeća, a ’50-ih su se spojili u rock ‘n’ roll – ključni trenutak u glazbenoj povijesti, uvodeći zvuk koji će revolucionirati glazbeni krajolik..
To je putovanje već tada bilo duga i komplicirana priča, sa stotinama malih koraka naprijed (u tehnici, kompoziciji, ritmu i energiji), koji su se stopili u revoluciju u popularnoj glazbi koja je transformirala cijelu našu kulturu. Povjesničari su napisali knjige raspravljajući o tome koji je napredak bio najvažniji i gdje su bile glavne prekretnice.
Link Wray – “Comanche” / single (1959)
Pojava “naelektriziranog” rock ‘n’ rolla uvelike je označila kraj ere folk pjevača, električne vibracije postale su sve popularnije u glazbi, izvikujući nelagodu pojedinaca i izražavajući duboki protest zbog toga što su nade u taj bezbrižan i miran život koji su mediji obećavali ’50-ih ostale neispunjene. Ovaj novi žanr, karakteriziran poletnim tempom, posebnim ritmovima i mladenačkom energijom, brzo je osvojio duh generacije željne promjene i izražavanja.
Dick Dale & The Del-Tones – “Miserlou” / single (1962)
Hard rock se pojavio ’60-ih kao način ispoljavanja ljutitog i buntovnog duha rock ‘n’ rolla, radikalizacije beata, negdje na raskrižju blues-rocka i psihodelije. Uglavnom se razvijao u Americi i Britaniji, te kao što je poznato, uz jako rivalstvo između dviju strana oceana, prva je bila kolijevka rock ‘n’ rolla odnosno rocka, zemlja u kojoj je sve počelo, a druga je iznjedrila neke od najutjecajnijih imena za cijeli pokret, dok su ostale zemlje uglavnom stajale po strani i promatrale, uz vrlo malo, iako valjanih, iznimaka. Glazbeni fenomen je mnogo složeniji nego što se naizgled čini, dijelom zbog složene geneze, a dijelom zbog svih podžanrova i grananja koje je ova vrsta glazbe proizvela tijekom vremena, pa ako je istina da postoje zajednički čimbenici među raznim skupinama, kao što je obilna uporaba distorzije u zvukovima, također je istina da postoji mnogo više individualnih posebnosti.
Tehnološki gledano, razvoj novih glazbenih instrumenata i tehnika snimanja igrali su važnu ulogu u nastanku hard rocka. Uvođenje električne gitare omogućilo je teži i iskrivljeniji zvuk, dok je uporaba pojačala i efekt pedala omogućila još agresivniji ton. Osim toga, napredak u tehnologiji snimanja omogućio je stvaranje uglađenijeg i slojevitijeg zvuka na albumima.
Vremenske granice bilo kojeg umjetničkog pokreta vrlo je često teško postaviti. Također, definicija glazbenog žanra nikada nije potpuna. Međutim, izravno podrijetlo žanra počinje sredinom ’60-ih godina koje su obilježile značajnu evoluciju u rock glazbi, transformirajući je u snažan medij za umjetničko eksperimentiranje i kulturno izražavanje.
Muddy Waters – “She’s Alright” & “The Same Thing” / album: Electric Mud (1968)
Britanska invazija bila je kulturni fenomen sredinom ’60-ih kada su britanski rock sastavi stekli ogromnu popularnost i komercijalni uspjeh i u Sjedinjenim Državama.
Ovi su sastavi bili pod jakim utjecajem američke rock ‘n’ roll i blues glazbe, ali dodali su joj svoj vlastiti jedinstveni štih, čime su povratno utjecali na američke rock autore tog vremena, pridonoseći široj evoluciji žanra. Britanska invazija ne samo da je promijenila krajolik popularne glazbe, već je i pokrenula kulturnu razmjenu između Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, potičući kreativnu sinergiju koja će oblikovati rock glazbu u narednim desetljećima.
The Kinks – “All Day And All Of The Night” / single (1964)
The Kinks – “You Really Got Me” / album: Kinks (1964)
The Yardbirds – “I’m Not Talking” / album: For Your Love (1965)
The Who – “My Generation” / album: My Generation (1965)
The Rolling Stones – “(I Can’t Get No) Satisfaction” / album: Out Of Our Heads (1965)
The Troggs – “Wild Thing” / album: From Nowhere (1966)
Pretty Things – “Old Man Going” / album: S.F. Sorrow (1968)
S britanskim blues boomom, sastavi su usvojili električni zvuk za nabijeni blues-rock, te su, iako još nisu bili strogo govoreći hard blues rock sastavi, utjecali na velikane rocka koji su uslijedili i utrli put drugim manje poznatim sastavima koji će očvrsnuti i nadmašiti blues-rock svojih starijih.
Cream – “Tales Of Brave Ulysses” / album: Disraeli Gears (1967)
Jeff Beck Group – “Shapes Of Things” / album: Truth (1968)
Steamhammer – “Junior’s Wailing” / album: Reflection (1968)
Ten Years After – “Stoned Woman” / album: Ssssh (1969)
Ono što je reinvenciju američke glazbe od strane britanskih izvođača učinilo tako primamljivom bili su svježi i inovativni načini na koje su je interpretirali, a potom i način na koji su je učinili svojom. Mnogi američki glazbenici bili su inspirirani britanskom invazijom, pridonoseći razvoju novih podžanrova poput garažnog rocka i psihodeličnog rocka.
Psihodelični rock, još jedno obilježje ’60-ih, oduvijek poznat po svojim zapanjujućim zvukovima, kaleidoskopskim vizualima i eksperimentalnoj prirodi, donio je novu dimenziju žanru svojim eksperimentalnim zvukovima i estetikom koja mijenja um. Sve se promijenilo: glazba, omoti ploča, koncertni plakati, odjeća, kompletan doživljaj.
13th Floor Elevators – “Fire Engine” / album: The Psychedelic Sounds Of The 13th Floor Elevators (1966)
Nazz – “Open My Eyes” / album: Nazz (1968)
Bubble Puppy – “Hot Smoke & Sassafras” / album: A Gathering Of Promises (1968)
Ekspanzivniji i eksperimentalniji, psihodelični hard rock, odnosno heavy psych (također i acid rock), temelji se na višestrukim zvučnim efektima i novim glazbenim tehnikama (wah-wah pedala, fuzz, distorzija…). Sastavi će krenuti u dugačke improvizirane komade u kojima se ponekad pojave mnogi zvučni deliriji: distorzije instrumenata, jača pojačala, bučna izvedba, višestruki eksperimenti, orijentalni utjecaji itd.
Vanilla Fudge – “You Keep Me Hangin’ On” / album: Vanilla Fudge (1967)
The Amboy Dukes – “Baby Please Don’t Go” / album: Journey To The Center Of The Mind (1968)
Blue Cheer – “Summertime Blues” / album: Vincebus Eruptum (1968)
Iron Butterfly – “In-A-Gadda-Da-Vida” / album: In-A-Gadda-Da-Vida (1969)
Kombinacija ovog glasnog i teškog blues rocka s psihodeličnim rockom odnosno acid rockom izrodila je veći dio izvorne osnove za hard rock (pa čak i heavy metal).
The Jimi Hendrix Experience – “Voodoo Child” / album: Electric Ladyland (1968)
Gun – “Race With The Devil” / album: Gun (1968)
Steppenwolf – “Born To Be Wild” / album: Steppenwolf (1968)
Yesterday’s Children – “Evil Woman” / album: Yesterday’s Children (1969)
Stone Garden – “Oceans Inside Me” / single (1969)
Mount Rushmore – “Somebody Else’s Games” / album: Mount Rushmore ’69 (1969)
Ja nisam vlasnik autorskih prava fotografija, videa ni muzike. Stoga, sva prava idu samo stvarnim vlasnicima. Ako ste pak vlasnik fotografije, videa ili muzike, kontaktirajte me mailom, koji se nalazi na stranici “Info”, i video sa svim sadržajima će biti uklonjen sa portala.
I am not the owner of either the image, video or the original songs. Therefore, all rights go to their respective owners. If you are the owner of the image, video or any of the songs, write to me a private message, located on “Info” page, and I’ll delete this video immediately.
- Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima na ovom portalu su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav MLP-U portala.