Nijedan pisac na engleskom jeziku nije stvorio potpuniji svijet od John Ronald Reuel Tolkien-a. Middle-Earth, gdje se odvijaju njegove poznate priče, trebalo je biti verzija našeg vlastitog svijeta u zaboravljenoj prošlosti.
Popularnost knjige ‘The Hobbit’ dovela je do zahtjeva njegovih izdavača za više priča o hobitima i goblinima, pa je tako te iste godine J.R.R. Tolkien, prvenstveno kao vježba “lingvističke estetike” i ilustracija njegove teorije o bajkama, započeo pisati ono što će postati ‘The Lord Of The Rings’, remek-djelo djelomično inspirirano drevnim europskim mitovima, s vlastitim skupovima karata, predanja i jezika, premda, za razliku od ‘The Hobbit’, duža, mračnija i epskija priča.
Stvorivši složen, ali dosljedan svijet Middle-Earth, zajedno s razrađenim kartama, naselio ga je hobitima, vilenjacima, patuljcima, ljudima, čarobnjacima i Entima, te Orkama, goblinima i drugim slugama Mračnog gospodara, Saurona, a posebno je opisao avanture jednog hobita, Froda, sina Drogova, koji je postao nositelj prstena i ključna figura u uništenju Mračnog tornja. Kao što je Gandalf, čarobnjak, primijetio, u njemu je bilo više nego što se moglo vidjeti na prvi pogled.
Na djelo su presudno utjecala njegova iskustva tijekom Prvog svjetskog rata te iskustva njegova sina tijekom Drugog svjetskog rata. Središnja radnja je vječni rat između dobra i zla, kao središnji događaj mnogih svjetskih mitologija, osobito nordijskih, ali je također jasna referenca na dobro poznati opis Prvog svjetskog rata, koji se obično nazivao “rat za okončanje svih ratova”.
Suprotno čestim izjavama kritičara, ‘The Lord Of The Rings’ nije napisan posebno za djecu, niti je izvorno trilogija, iako se često objavljuje u tri dijela, podijeljen zbog svoje veličine i kako bi se smanjio rizik za izdavača ako se ne uspije prodati.
‘The Fellowship of the Ring’ (1954.) fantastičan je uvod u trilogiju koja čini slavni fantastični roman ‘The Lord Of The Rings’, J.R.R. Tolkien-a, čije je akademsko utemeljenje u anglosaksonskoj, keltskoj i nordijskoj mitologiji pomoglo u oblikovanju njegovog fiktivnog svijeta. Trodijelno djelo, smješteno u zemlju Middle-Earth, predstavlja nastavak ‘The Hobbit’ (1937.) i jedan je od najuspješnijih romana u povijesti izdavaštva. Govoreći o kultnim scenama, ono što čitamo u ‘The Fellowship of the Ring’ samo je mali nagovještaj onoga što dolazi u ‘The Two Towers’ (1954) i ‘The Return of the King’ (1955).
To je trijumf mašte, privlačan svima koji cijene detaljnu izgradnju svijeta, bogatu predaju i klasičnu bitku između dobra i zla. Mješavina avanture, mitologije i druženja u romanu čini ga bezvremenskim klasikom koji se bezrezervno preporučuje.
Ja nisam vlasnik autorskih prava fotografija, videa ni muzike. Stoga, sva prava idu samo stvarnim vlasnicima. Ako ste pak vlasnik fotografije, videa ili muzike, kontaktirajte me mailom, koji se nalazi na stranici “Info”, i video sa svim sadržajima će biti uklonjen sa portala.
I am not the owner of either the image, video or the original songs. Therefore, all rights go to their respective owners. If you are the owner of the image, video or any of the songs, write to me a private message, located on “Info” page, and I’ll delete this video immediately.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima na ovom portalu su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav MLP-U portala.
