Laž koja je težila, ali nije uspjela postati istina, iako … !
Društvo koje je cijepljeno od razmišljanja, a tome statusu velikim koracima težimo, neselektivno prihvaća sve Halloween-e, Valentine-e, crne petke, ružičaste srijede i zelene subote, ne shvaćajući da se u biti sve svodi na pražnjenje novčanika.
U ovom kontekstu, vrhunac licemjerja svih ovih događaja je Black Friday.
Naime, u Americi je zaživio pokret koji danas, bez uzimanja povijesnog konteksta, nastoji iz društva odstraniti svako poimanje robovlasničkog društva, koje je doista postojalo u Americi i čija je posljedica rasna segregacija ukinuta tek u drugoj polovini prošlog stoljeća (a Beatlesi su već bili na sceni!).
Tako su uklonjeni ili oštećeni, recimo, spomenici Thomasu Jeffersonu i Georgeu Washingtonu, koji su imali veze s robovlasničkim sustavom. To što su živjeli u njemu i s njime, danas je akterima tog pokreta irelevantno?! (Govorimo o jednom od utemeljitelja i prvom predsjedniku SAD-a).
Uklonjeno je ili oštećeno sve što ima ikakav predznak tog mračnog razdoblja. Drugim riječima, umjesto da se povijest prizna i postavi kao svjetionik za budućnost, nastoji se izbrisati (poznato, zar ne?).
Osim jedne stvari.
Pitam se, i to često u sebi, kako to da je Black Friday preživio taj pokret, a bio je os oko koje se vrtio cijeli robovlasnički sustav na kojem je počivala ekonomija cijelog kontinenta tog doba?
Odgovor je samo jedan: licemjerje u svom punom značenju.
Zarada!
Kao i kad je postojao onaj “pravi” Black Friday, rasprodaja robova, tako je i danas zarada osnovni pokretač događaja. Sve je ostalo isto, samo s jednom razlikom: potrošna roba zamijenila je živa bića kao predmet trgovine.
Ako ovo nije dovoljno da se svatko tko ovo čita barem malo zamisli, onda ne znam što jest.
Vratimo se u sadašnjost, u kojoj Black Friday mirno egzistira, i to na globalnoj razini, zahvaljujući amerikanizaciji Zemljine kugle. I nitko se ne zamara time o čemu se zapravo radi, sve dok zarada „klizi”. Ni sve navedeno nije toliko „negativno” koliko izgleda iz iznesenog, jer „boostirira” ekonomiju.
I prodaja robova je isto tako „boostirirala” ekonomiju!
Dajući legitimitet ovom danu, a evokacijom (premda retoričkom!) upravo se to i čini, relativizira se sam čin njegova postojanja.
Dopustite jednu malu digresiju.
Kako bi vam zvučalo, na primjer, ovo: „Holokaust Dan” kao pojam dana kad su korištena odjeća, zlatni zubi, prirodna kosa… na rasprodaji.
Morbidno?
Naravno, ne samo morbidno, već i ponižavajuće za sve žrtve Holokausta. Stoga, ne baš retoričko pitanje: u čemu je razlika kad glorificiramo Black Friday?
Oba su pojma vezana za genocid globalnih razmjera, oba su vezana za ono „nikad više”, oba su vezana za neke od najvećih zločina u povijesti čovječanstva.
Black Friday je jedna od najvećih sramota ljudskog roda, nedostojan spomena u bilo kakvom pozitivnom povijesnom kontekstu, a kamoli glorificiranja u današnjem, drugačijem.
Kao i Holokaust, Black Friday mora služiti kao upozorenje budućim naraštajima, a ne kao ikona potrošačkog društva, jer mu se time oduzima i ono malo ljudskosti koje eventualno može imati u svojoj esenciji.
No, osnova gornje teze temelji se na povijesnoj izmišljotini, ali izmišljotini koja ima uporište u tadašnjoj društvenoj stvarnosti. Studeni je bio mjesec kada su svi radovi u poljima bili okončani, pa su se robovi petkom prodavali s velikim popustom, jer ih vlasnici više nisu trebali.
Sama ta konotacija trebala bi biti dovoljna da se ipak zamislimo nad tom stranom ljudske povijesti i njezinom današnjom valorizacijom kroz asocijacije.
Istina koja služi samo jednom, pražnjenju novčanika!
Pravo podrijetlo pojma Black Friday potječe od jednog nemilog događaja u financijskom svijetu, a ne u trgovini.
Naime, 24. rujna 1869. godine, dva burzovna mešetara, Jay Gould i James Fisk, krenuli su u osvajanje američkog tržišta zlata. Kako im pokušaj na kraju nije uspio i propali su, sa sobom su povukli sve oko sebe. Kako u to vrijeme nije postojao mehanizam koji bi spriječio krah, burza se urušila, uzrokujući ekonomsku krizu u cijeloj zemlji.
Budući da je 24. rujna 1869. bio u petak, taj dan dobiva ime “Black Friday”.
Ovo je bilo prvo spominjanje tog sinonima.
Drugo spominjanje pojma “Black Friday” dolazi od policije u Philadelphiji.
Naime, dan nakon Dana zahvalnosti (Thanksgiving Day), ulice grada bile su zakrčene mnoštvom ljudi koji su se slijevali na godišnji događaj, utakmicu “Army vs. Navy” (u slobodnom prijevodu: kopnena vojska protiv mornarice). Budući da su već bili u gradu, ljudi su obavljali i božićnu kupovinu. Nepregledno mnoštvo zadavalo je velike glavobolje policiji, gužve su bile ogromne, stopa kriminala je eksplodirala, intervencije su se umnožavale, a u prometu je vladao kaos, stanje koje se moglo opisati kao noćna mora usred bijela dana.
Budući da je dan nakon Thanksgiving Day praznika bio petak, nije trebalo dugo da se tom danu doda pridjev “crni”.
I onda dolazi ono treće, danas poznato, ali u drugačijoj konotaciji.
Do osamdesetih godina prošlog stoljeća, prodavači su shvatili da je dan nakon Thanksgivinga najprofitabilniji dan u godini. Kako bi se i ovome dodao marketinški šmek, preuzeli su pojam “Black Friday”, ali su mu značenje premjestili s ulice, kaosa i nereda, na računovodstvo.
Naime, kako bi izbjegli negativnu konotaciju, lansirali su novo tumačenje, trgovci cijelu godinu rade “u crvenom” (što znači u minusu), da bi taj dan kompenzirali gubitke i zaradili, te se njihov saldo pomaknuo u “crno”, odnosno u profit.
Iako je ovo prozaično i jednostavno priglupo, pokazalo se iznimno učinkovitim, jer se danas upravo ovaj sinonim uvriježio.
Eto!
The Untold Story of Black Friday: How It Began and Why It Follows Thanksgiving
Ja nisam vlasnik autorskih prava fotografija, videa ni muzike. Stoga, sva prava idu samo stvarnim vlasnicima. Ako ste pak vlasnik fotografije, videa ili muzike, kontaktirajte me mailom, koji se nalazi na stranici “Info”, i video sa svim sadržajima će biti uklonjen s portala.
I am not the owner of either the image, video or the original songs. Therefore, all rights go to their respective owners. If you are the owner of the image, video or any of the songs, write to me a private message, located on “Info” page, and I’ll delete this video immediately.
