Ono smo što jedemo i što nosimo. Isto tako trebamo negdje živjeti, imati neka sredstva međusobne komunikacije pri čemu pokušavamo uravnotežiti posao i slobodno vrijeme. Hrana, odjeća, sklonište, posao, slobodno vrijeme, komunikacija – zajedno su te stvari dio tkiva naših života. No, ne zaboravimo ni kulturu, ponajprije popularnu kulturu kao temelj suvremene kulture i njene priče, pjesme i ples.
Ponekad neke od tih stvari u dobroj mjeri izostaju, pa se često nađemo u potrazi za utjehom u jednostavnijim, povoljnijim vremenima. 2020-e nisu ničije omiljeno desetljeće, jer snažno desetljeće podrazumijeva bogatstvo dobrog osjećaja, vrhunske kinematografske ponude, ritmičkog slavlja plesa i glazbe uz kulturu koja je na vrhuncu. Naravno, kultura nekog prošlog razdoblja danas može djelovati zastarjelo, ali jedinstveno je sposobna prenijeti vas iz ovog trenutka.
20. stoljeće započelo je bez telefona, televizora i, naravno, računala. Ovi su izumi radikalno promijenili živote ljudi diljem svijeta. Ovo stoljeće svjedočilo je dvama svjetskim ratovima, Velikoj depresiji 1930-ih, Holokaustu u Europi, Hladnom ratu, revolucionarnim pokretima za društvenu jednakost i istraživanju svemira. Istovremeno je povijest četiriju stvari – rasta potaknutog tehnologijom, globalizacije, iznimne Amerike i uvjerenja da se čovječanstvo može približiti utopiji jer vlade mogu riješiti političko-ekonomske probleme.
Nakon umirućeg svjetla idealizma ’60-ih i društvene svijesti ’70-ih, kad su se ljudi oslobodili ograničenja prethodnih desetljeća, uslijedilo je dinamično desetljeće obilježeno značajnim promjenama u globalnoj politici, tehnologiji i kulturi, ispunjeno nezaboravnim događajima i trendovima, tapiserijom kontrasta, vremenom značajnog napretka ali i nazadovanja, kovanjem razdoblja povijesti koje još uvijek utječe na našu sadašnjost. Pojavio se novi konzervativizam u društvenom, gospodarskom i političkom životu zapadnog svijeta, obilježen politikom američkog predsjednika Ronald Reagan-a i britanske premijerke Margaret Thatcher. I dok smo prolazili kroz ovo desetljeće svemirske utrke, političkih napetosti i suparničkih ideologija, popularna kultura odražavala je te šire teme i služila kao snažno sredstvo za promjene tijekom ’80-ih rušeći barijere samoizražavanja i postavljajući kritička pitanja koja su zahtijevala pozornost unutar društva.
Mnogi su 20. stoljeće smatrali “stoljećem Amerike”. Bilo je to stoljeće u kojem će se utjecaj Sjedinjenih Država osjetiti diljem svijeta. Nigdje to nije istinitije nego u svijetu filma i glazbe. Glazba je bila pokretačka snaga kulture mladih tijekom druge polovice 20. stoljeća. Od jazza, bluesa, preko rocka i popa do moderne elektronske glazbe, Amerika (naravno, uz Europu) je bila rodno mjesto nekih od najutjecajnijih glazbi koje je svijet vidio – prvenstveno potpomognuta popularnošću novih tehnologija poput gramofona, radija, i TV-a, te u novije vrijeme onih digitalnih.
Vremena se mijenjaju, ukusi se mijenjaju i ono što favorizira jedna generacija možda nema smisla sljedećoj. Svaka generacija ima svoju tradiciju i svako je doba definirano mnoštvom faktora, ali specifična marka pop kulture društveno je obilježje ’80-ih koje su revolucionirale pop kulturu zbog svojih nevjerojatnih (a ponekad i zastrašujućih) trendova i stilova. Mnogo se promjena i transformacija dogodilo tijekom ove ere, uključujući zdepastu tehnologiju mobilnih telefona, maniju akcijskih figurica, kraj brončane ere stripova i ulazak osobnih računala u domove. ’80-e su također bile iznimno transformacijsko vrijeme za filmsku i glazbenu industriju, a njegove učinke osjećamo i danas. Najbolji filmovi i najbolje pjesme iz tog vremena na neki su način jednako bezvremenske i istovremeno pripadaju svom vremenu.
No, nijedno desetljeće nije izolirano od prethodnih, ali svako donosi određenu novu kvalitetu, čak i imitacija može biti inovativna. Slično tome, i mi danas crpimo inspiraciju iz nasljeđa prošlih desetljeća – slobodno kombiniramo njihove elemente, poboljšavamo ih, kristaliziramo, iskrivljujemo i remiksiramo. Retromanija je rijetko kada čista rekonstrukcija.
Shodno tome, karizma ’80-ih, sa svim svojim estetskim bogatstvom, nije se pojavila niotkuda – njoj su prethodile ’70-te. Od blockbuster hitova do zaraznih melodija, ’70-e su utirale put u novo desetljeće.
Hair
Iako snimljen tek 1979. godine, ‘Kosa’ je radosna proslava oslobađajućih ’60-ih, u pozadini vijetnamskog rata, rijedak polet kreativne mašte koji proširuje dimenzije filmskog mjuzikla, slaveći doba koje je, daleko od svitanja, već prošlo.
The Warriors
Koliko nasilan toliko i moderan za ono vrijeme, ‘Ratnici podzemlja’ su uzbudljivo djelo pulp filma.
Superman: The Movie
Nostalgična posveta ikoni američke pop kulture, čije će nasljeđe s vremenom samo napredovati i uvijek će biti kum svih filmova o superjunacima.
Star Trek: The Motion Picture
Vizualno i tematski, iako to možda nije najzanimljivije iskustvo u usporedbi sa svim filmovima koji slijede, to je “najzvjezdaniji” od svih.
Star Wars: A New Hope
Legendarno ekspanzivan i ambiciozan početak znanstveno-fantastične sage, čime nam je George Lucas otvorio oči za mogućnosti snimanja filmskih hitova, te stvari više nikad nisu bile iste.
Alien
Moderni klasik, ‘Alien’ spaja znanstvenu fantastiku, horor i turobnu poeziju u besprijekornu cjelinu, redefinirajući Sci-Fi žanr.
Mad Max
Utjecajan, hiperkinetički debi George Miller-a.
S evolucijom tehnologije stvaranja glazbe, temelji bluesa ’70-ih ustupili su mjesto pop senzibilitetu. To je rezultiralo novim valovima sastava koji su dosegli dalje od postojećih sljedbenika rocka. Disco je došao iz New Yorka ’70-ih, a do kraja desetljeća bio je posvuda.
Boney M – “Ma Baker”
Saturday Night Fever – Bee Gees – “Night Fever”
Film ‘Saturday Night Fever’ (1977) bio je središnji u širenju disko ludila.
Donna Summer – “I Feel Love”
Lipps Inc. – “Funkytown”
Amii Stewart – “Knock On Wood”
Ottawan – “D.I.S.C.O.”
Osamdesete su bile prvo desetljeće koje je u potpunosti iskoristilo naprednu tehnologiju u stvaranju glazbe, što je dovelo do zvukova sintisajzera i drugih digitalnih manipulacija zvukom koji su proširili glazbene granice, stvarajući teksture i tonove koji su dotad bili nemogući.
Jedan žanr kao preduvjet ’80-ih bila je elektronska glazba. Godine 1978. njemački elektronski sastav Kraftwerk objavio je “Das Model”, pjesmu o mogućnostima spojeva u eri tehnologije. Izvorno je bila pjesma na njemačkom jeziku prije nego što je ponovno objavljena u engleskoj verziji.
Kraftwerk – “The Model”
Uskoro je uslijedila poplava elektronske glazbe već krajem ’70-ih.
M – “Pop Muzik”
Glazbeni žanr novog vala započeo je krajem ’70-ih, ali je bio popularniji do sredine ’80-ih. Njegov zvuk koristio je punk rock, plesnu glazbu, sintisajzere i druge elektronske instrumente, na kraju se povezao s pop glazbom jer su glazbeni spotovi tog žanra bili duboko promovirani na MTV-u.
The Boomtown Rats – “I Don’t Like Mondays”
Blondie – “Heart Of Glass”
Već kraj ’70-tih naznačio je mračno doba za klasičnu rock glazbu (barem u mainstream kulturi, izuzev uspona metala i nekoliko svijetlih primjera), stoga su se mnogi rock sastavi priključili komercijalnijim vodama kako bi mogli uživati u široj publici. Ili, suprotno prijedlozima skeptičara iz ’80-ih, moglo bi se reći da konceptualno progresivno razmišljanje nije umrlo nakon ’70-ih, samo je otkrilo novi vokabular.
Genesis – “Follow You Follow Me”
Electric Light Orchestra – “Don’t Bring Me Down”
Sa sada već legendarnim i ikoničnim “Video Killed The Radio Star”, prvim glazbenim spotom koji je pri tom prikladno emitiran, pokretanje MTV-a 1983. otvorilo je eru u kojoj je predstavio koncept glazbenog videa kao umjetnosti, mijenjajući način na koji ljudi konzumiraju glazbu čineći je vizualnijom i pristupačnijom. Mreža je postala sastavni dio pop kulture.
The Buggles – “Video Killed The Radio Star”
Dolazak MTV-a doveo je do gozbe lijepih, upečatljivih i krajnje bizarnih stilskih izbora. Glazbenici su drugačije izgledali, drugačije su se ponašali. Jaz između idola i obožavatelja počeo se smanjivati, a javnost je mogla gledati svoje heroje iz udobnosti svojih fotelja. Discman i prije njega Walkman – učinili su glazbu uistinu prenosivom po prvi put. Odjednom su ljudi mogli vidjeti rock’n’roll i nositi ga sa sobom.
Bila su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena, bila su to najluđa vremena. Svijet se mijenjao i glazba se mijenjala s njim, ostavljajući brojna nasljeđa zvuka, stila i društvenih promjena.
Stoga, pripremite se za nostalgično putovanje niz uspomene dok krećemo na burno putovanje kroz blještavilo, glamur i neonsko-fantastična čuda ’80-ih. Od legendarnih melodija koje su nas natjerale da plešemo kao da nitko ne gleda do filmskih hitova koji su zauvijek promijenili način na koji gledamo na kinematografiju – ovaj feljton je, iako uz vrlo subjektivan odabir, sveobuhvatno kulturno istraživanje zapisa koji su definirali desetljeće, kultnih filmova, glazbe i fenomena pop kulture koji su obilježili jedno od najšarenijih i najnezaboravnijih desetljeća u povijesti – proslava trenutaka i ikona koje su izdržale test vremena.
Ja nisam vlasnik autorskih prava fotografija, videa ni muzike. Stoga, sva prava idu samo stvarnim vlasnicima. Ako ste pak vlasnik fotografije, videa ili muzike, kontaktirajte me mailom, koji se nalazi na stranici “Kontakt”, i video sa svim sadržajima će biti uklonjen s portala.
I am not the owner of either the image, video or the original songs. Therefore, all rights go to their respective owners. If you are the owner of the image, video or any of the songs, write to me a private message, located on “Kontakt” page, and I’ll delete this video immediately.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima na ovom portalu su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav MLP-U portala.
