Koncert trija LUR
Trogir, crkva sv.Nikole
16. Lipnja – 2024.

Sinoć u prepunoj crkvi sv. Nikole koncertni dio prvog Festivala orgulja Trogir je otvorio već profilirani i uigrani trio Lur kojeg čine flautistica Lucija Rašeljka Petrač, sopranistica Rea Alaburić te orguljašica Ursa Ljuban.

Na radost domaće publike i brojnih stranih turista koji itekako cijene i poznaju orguljsku umjetnost  te domaćina – sestara benediktinki, članice su izvele jedan decentan i raznolik program kombinirajući oba instrumenta koja se nalaze u crkvi – mali orguljski pozitiv radionice Vleugels iz 2006. godine te mehaničke orgulje radionice braće Rieger (Češka) iz 1907. godine koje se nalaze na koru crkve.

Tisućljetna tradicija i baština ovog samostana oduzima dah, a u tom arhaičnom ugođaju je i započeo koncert – izvedbom stavka Kyrie iz dvoglasne Mise in Fa-fa–ut u stilu tzv. „cantus fractusa“ prema transkripciji nasl. red. prof. Muzičke akademije u Zagrebu Hane Breko Kustura te notografiji fra Domagoja Volarevića. Dio je to glazbenog sveščića koji je pohranjen u Zbirci umjetnina Kairos, samostana benediktinki sv. Nikole u Trogiru. Dovršio ga je i kompilirao godine 1739. franjevac Fra Nicolò iz Ližnjana u Istri. Riječ je o Kyrialu koji je trogirskim benediktinkama samostana sv. Mihovila darovan 1746.

Skladbe iz razdoblja baroka i klasicizma koje su se dalje nizale u prvom dijelu koncerta su odisale autentičnošću, britkošću te stilski pogođenim karakteristikama, a i ne čudi ta činjenica s obzirom da članice od osnutka sastava najviše pozornosti pridaju upravo tim stilskim razdobljima. Nakon Vivaldija, Bacha i Mozarta prvi dio programa je zaključila sopranistica Rea Alaburić izvevši gregorijanski koral „Ave Maris Stella“ te se program dalje nastavio na koru uz veće mehaničke orgulje.

Drugi dio programa  sastojao se od skladbi iz razdoblja romantizma gdje je do izražaja došla specifičnost ovog trija u transkribiranju orkestralnih skladbi za orgulje i prilagodbi za ovaj sastav. Tako smo trio mogli čuti i u jednoj potpunoj drugačijoj stilskoj maniri – bogatijim harmonijama, različitim zvučnim bojama orgulja te jačim volumenom i glasa i flaute – čime su članice pokazale bogatstvo stilskih razdoblja te izrazitu izvođačku osviještenost.


  • krediti za tekst – Ursa Ljuban

  • fotografije ustupio Dino Čajkušić / hvalaaa!
na vrh
error: Sadržaj zaštićen !!