
Nekada davno za vrijeme analognog doba, ljudi su na sve moguće načine nastojali izbjeći plaćanje muzike, odnosno, zaraditi na njoj, bez nekih velikih troškova. Danas je piratstvo sveprisutno, u svim porama svakodnevnog života i tijekom vremena je postalo svakodnevni partner onom legalnom. Dakako, borba protiv piratstva je neprekinuta, i traje do današnjih dana i vjerujem da će se produžiti dok je ljudskog roda.
Digitalno piratstvo danas je opcija koju ima svaki stanovnik zemaljske kugle, jer svatko može kopirati zaštićeni sadržaj s neta i zadržati ga, što je već samo po sebi prijestup.
Nekada je piratstvo bilo i te kako skupo. Jer koliko toliko se moglo doći do neautoriziranih snimaka s koncerta, velikim djelom snimljenih na običnim kasetofonima i diskutablne kvalitete, ali proizvodnja piratskih nosača zvuka je bila ne skupa, već jednaka proizvodnji autoriziranih i legalnih.
Dakako, govorimo o vinilima koji su se ilegalno proizvodili i prodavali „ispod banka“ i to ne baš u malim tiražama. Postojala je svojevremeno čak i “top lista” tih piratskih izdanja. Ne rijetko su piratska ili kako su se onda zvali bootleg izdanja nakon šminkanja pronašla novi život u legalnim izdanjima.
Proizvodnja bootleg izdanja je sredinom i krajem sedamdesetih poprimila epidemijske razmjere, te su se skoro svakodnevno objavljivale vijesti o intervencijama policije u ilegalnim pogonima.
Pojavom digitalnog doba, bootleg izdanja nestaju i priča poprima neke druge pravce i razmjere.
(Bob Dylan) – “Great White Wonder”
No, kao i sve na ovom svijetu pa tako i bootleg izdanja imaju svoje „prvo izdanje“.
I ono je izašlo 23. Srpnja 1969. godine. Na njemu su bili otisnuti materijali ilegalno snimljeni i bez dozvole autora. Kad se zna da je autor Bob Dylan i da se izdanje u vrijeme izlaska prodavalo monstruozno, nije ni čudo da se odmah digla frka oko njega.
Dylan i matična kuća Columbia Records su uprli sve sile da se izdanje makne s tržišta, ali za ludu. Zarada je bila velika i kad bi policija provalila u proizvodni pogon, na drugom kraju grada bi niknuo novi. Čak je i osnovana diskografska kuća Trademark of Quality (TMOQ), koja je kao entitet djelovala u sivim zonama legalnosti, iako je proizvodila ilegalni materijal.
Same snimke su nastale na nekoliko lokacija na kojima je Dylan nastupao. Izdanje je dobilo nadimak “great white wonder”, jer kako bi ipak izbjegli totalni sudski progon, na omotu vinila nije bilo nikakvih oznaka, ni imena, kako autora tako i kompozicija.
Kasnija izdanja će dobiti čak i omote u boji.
“Great white wonder” je širom otvorio vrata piratskim izdanjima, koja su se do pojave digitalnog doba uvijek nekako mogla pronaći „ispod banka“.
Utrka policije i ilegalaca traje do današnjih dana.
Ja nisam vlasnik autorskih prava fotografija, videa ni muzike. Stoga, sva prava idu samo stvarnim vlasnicima. Ako ste pak vlasnik fotografije, videa ili muzike, kontaktirajte me mailom, koji se nalazi na stranici “Kontakt”, i video sa svim sadržajima će biti uklonjen s portala.
I am not the owner of either the image, video or the original songs. Therefore, all rights go to their respective owners. If you are the owner of the image, video or any of the songs, write to me a private message, located on “Kontakt” page, and I’ll delete this video immediately.