Glazba je uvijek bila jedno od najmoćnijih oruđa za izražavanje misli i emocija. Kroz glazbu, umjetnici mogu iskomunicirati svoje stavove o društvu, politici, religiji i drugim važnim pitanjima. Međutim, neki glazbenici idu korak dalje i koriste provokativne tekstove, nastupe i izjave kako bi privukli pažnju i izazvali reakcije.
Ali, na samom početku treba odmah staviti distinkciju između provokacije i skandala u glazbi.
Iako se riječi “skandal” i “provokacija” u kontekstu glazbe često koriste naizmjenično, postoje neke suptilne razlike u njihovom značenju.
Skandal se obično odnosi na događaj ili situaciju koja izaziva veliku negativnu reakciju ili oštru kritiku od strane javnosti, a može biti posljedica neke vrste neprihvatljivog ili nezakonitog ponašanja. Skandal u glazbi može se dogoditi, na primjer, kada se otkrije da je neki glazbenik bio umiješan u neki skandalozan kriminalni čin, poput zlostavljanja ili krađe autorskih prava. U ovom slučaju, skandal je negativan i obično ima za posljedicu štetu za karijeru glazbenika.
S druge strane, provokacija u glazbi odnosi se na namjerno stvaranje nečeg kontroverznog ili izazovnog kako bi se potaknula rasprava ili reakcija od publike. Ovo se može postići korištenjem kontroverznih tekstova, glazbenih aranžmana ili stilova, pa čak i kostima ili vizualnih efekata tijekom nastupa. Provokacija se često koristi kao sredstvo za izražavanje nečeg smjelog, društveno angažiranog ili buntovnog, a glazbenici koriste ovaj pristup kako bi skrenuli pažnju na važne teme ili pitanja o kojima žele raspravljati.
Dakle, iako skandali i provokacije u glazbi mogu imati neke sličnosti, skandal je obično negativan događaj koji može naštetiti karijeri glazbenika, dok se provokacija koristi kao sredstvo za naglašavanje nečeg društveno važnog ili kontroverznog i poticanje samih promjena.
Pomalo je ironično što se u današnje vrijeme glazba najčešće ne koristi kao sredstvo za prenošenje poruke, nego kao alat za postizanje sljedbenika. Glazbenici, umjesto da pjevaju o društvenim problemima ili daju glas onima koji ga nemaju, često se okreću provokacijama kako bi se istaknuli u masi. Ova pojava, koja je daleko od noviteta, svakako je postala izraženija u modernoj glazbi, gdje su provokacije gotovo pa postale pravilo.
Jedan od prvih koji su probili led kada je riječ o provokativnoj glazbi bio je Elvis Presley. Njegove seksi pokrete na pozornici, prikazane u emisiji The Ed Sullivan Show, bili su za to vrijeme skandalozni, što ga je učinilo gotovo pa neprijateljem establishmenta. Međutim, njegova provokacija bila je daleko manje kontroverzna od onih koje slijede kasnije.
Najpoznatiji primjer su svakako The Beatles, koji su započeli svoju karijeru kao nevini momci, no tijekom godina su postajali sve buntovniji, a tu prvenstveno mislim na Lennona. Kako su Beatlesi postajali sve radikalniji, tako su se počele pojavljivati kontroverze. Najpoznatiji slučaj bio je kada je John Lennon izjavio da su Beatlesi popularniji od Isusa i narugao se njegovim sljedbenicima. Zbog tih izjava prozvali su ih satanistima i masovno spaljivali njihove ploče u SAD-u, a koliko je sve eskaliralo govori i podatak da su primali prijetnje i od Ku Klux Klana. Na kraju je Lennon pokušao smiriti tenzije govoreći da se nespretno izrazio, ali čak ni tada se nije ispričao zbog te izjave.
Jedan od primjera pozitivne provokacije u to isto vrijeme je bio Bob Dylan…, koji je zbog nje postao jedan od najutjecajnijih glazbenika svojeg vremena. Njegovi tekstovi su se često fokusirali na socijalne i političke teme poput rasizma, ratova i nejednakosti. Pjesme poput “Blowin’ in the Wind” i “The Times They Are A-Changin'” postale su himne za građanske pokrete, kao što je pokret za građanska prava.
80ih i 90ih godina provokacija se najviše koristila za šokiranje publike, a najeklatantniji primjer je Marilyn Manson.
Ovaj kontroverzni umjetnik poznat je po svom nekonvencionalnom izgledu i kontroverznim tekstovima. Njegova glazba često govori o nasilju, seksualnosti i religiji, a njegovi nastupi su puni šoka i kontroverzi. Manson je često bio optuživan za poticanje nasilja i zlostavljanja, ali njegovi obožavatelji ga smatraju umjetnikom koji izražava neke od najmračnijih aspekata ljudske prirode.
Slično tome, Madonna je također jedna od najprovokativnijih glazbenica svih vremena. Njezina glazba i nastupi često su puni seksualnih aluzija i provokacija. Njezina pjesma “Like a Virgin” izazvala je mnoge kontroverze kada je prvi put objavljena, a njezin video spot za pjesmu “Justify My Love” bio je zabranjen na MTV-u zbog svoje seksualne eksplicitnosti. Madonna se često kritizirala zbog toga što koristi provokaciju kako bi privukla pažnju, ali njezini obožavatelji su to vidjeli kao njezin način izražavanja i namjeru da izazove društvene norme.
I na prostoru bivše Jugoslavije ima dosta provokativnih glazbenika, a zasigurno najpoznatiji su band Laibach. Ovaj slovenski sastav je osnovan 1980-ih godina u vrijeme dok je Slovenija bila dio tadašnje Jugoslavije. Postali su poznati po svom provokativnom stilu koji se sastoji od kombinacije industrijske glazbe, političke satire i vizualnih performansa.
Laibach je svojim provokativnim nastupima i konceptualnim umjetničkim djelima stekao svjetsku slavu i privukao pažnju međunarodne javnosti. Njihovi nastupi su bili popraćeni različitim vizualnim efektima i osebujnom garderobom koja je uvelike podsjećala na nacističku ikonografiju.
Svojim nastupima i pjesmama, Laibach je kritizirao tadašnje jugoslavensko društvo i politički sustav, a kasnije su kritizirali i druge države i političke sustave, uključujući i Zapadnu Europu i Sjedinjene Američke Države.
Laibach je često kritiziran zbog svog provokativnog stila, što je dovelo do toga da je njihova glazba bila zabranjena u nekim zemljama i da su imali problema s održavanjem koncerata u određenim gradovima. Unatoč tome, bend je nastavio stvarati provokativnu glazbu i nastupe.
Laibachov provokativni stil i kritički stav prema društvu i političkim sustavima učinio ih je popularnima u krugovima underground i alternativne glazbene scene. Njihov utjecaj može se vidjeti u mnogim umjetničkim djelima, uključujući glazbu, film i kazalište.
U konačnici, Laibach je pokazao da provokacija u glazbi može biti učinkovit način za kritiziranje društvenih i političkih sustava, a da istovremeno zadrži umjetničku vrijednost i kreativnost.
Govoreći o provokaciji, nemoguće je ne dotaknuti se vjerojatno danas jedine superzvijezde u rock glazbi, koja se otvoreno i bez ikakve zadrške suprostavlja aktualnoj politici SAD-a i Izraela. Naravno, riječ je o Rogeru Watersu, kreativnom geniju Pink Floyda. Kakvo god tko imao mišljenje o Watersu, nitko ne može reći da je licemjer koji će prodati svoju dušu za par dolara više… a to upravo i dokazuje turnejom po SAD-u koju otvara sa velikim natpisom na ekranu i Rogerovim snimljenim glasom koji se obraća publici riječima ¨Ako ste jedan od onih koji vole Pink Floyd, ali vas živcira Rogerovo pričanje o politici, slobodno odjebite odmah za šank˝.
Ipak, postoji i tamna strana provokacije u glazbi. Mnogi umjetnici koriste provokaciju samo kako bi privukli pažnju i prodali svoju glazbu, bez stvarne namjere da utječu na društvene promjene. Ovo se često vidi u industriji pop glazbe, gdje umjetnici koriste provokativne tekstove i nastupe kako bi se istaknuli i privukli pozornost medija.
Također postoji rizik da će provokacija u glazbi biti shvaćena pogrešno ili uvrijediti ljude. Neki umjetnici su se suočili s kritikama zbog svojih kontroverznih izjava ili nastupa, koji su se smatrali uvredljivima prema određenim grupama ljudi. Ovo može imati negativan utjecaj na reputaciju umjetnika i dovesti do otkazivanja nastupa ili gubitka podrške obožavatelja.
Da zaključim…, provokacija u glazbi može biti korisna ili štetna, ovisno o namjerama umjetnika i načinu na koji je primijenjena. Kad se koristi na ispravan način, provokacija može potaknuti promjene i otvoriti raspravu o važnim pitanjima. Međutim, kad se koristi samo kao marketinški trik, provokacija može naštetiti umjetniku i narušiti kvalitetu glazbe. U konačnici, svaki umjetnik mora odlučiti koliko će provokativan biti i kakav će utjecaj to imati na njihovu glazbu i društvo u cjelini.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima na ovom portalu su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav MLP-U portala.
Povezani članci
