Zašto i kako pisati glazbene recenzije / II dio

Izbor, preslušavanje albuma i priprema teksta

Kvaliteta glazbe, kao i bilo koji drugi oblik osobnog izražavanja, ima određenu subjektivnost koja ljude dijeli u bezbroj različitih skupina, u konačnici formirajući osobnost. Rijetko ćete pronaći dvoje ljudi koji se potpuno preklapaju u glazbenom ukusu. Ljepota umjetnosti, a posebice glazbe, je u tome što svi imamo različite ukuse i volimo različite stvari, i to je nužno upamtiti. No, vrlo često izbor glazbe je i odraz trenutka odnosno raspoloženja u tom trenutku. Sumirajući sve te trenutke, glazbeni ukus se mijenja i tokom vremena, odnosno tokom života pojedinca, naročito kod onih koji glazbi posvećuju više vremena i pažnje. Štoviše, glazbeni ukus obično veže društvene skupine, povlači crte oko njih.

Pisanje glazbene kritike kreativan je postupak koji se temelji na individualnom mišljenju i osobnom ukusu recenzenta. Recenzent mora čitatelju biti u mogućnosti ukazati i preporučiti na odgovarajući način kvalitete djela o kojem govori, u krajnjem slučaju sugerirati i možda s vremenom pomoći formirati glazbeni ukus.

Za slušatelje pronalaženje nove glazbe započinje svladavanjem predrasuda, prevazilaženjem vlastitih pretenzija, uzorkovanjem različitih žanrova kako bi proširili svijest, te otkrili da se sva ugodna glazba ne drži osobnih krutih kriterija.

U svakom slučaju, glazbeni recenzent nije stručnjak za sve stilove i žanrove glazbe. Stoga se odlučite o izboru, shodno svojim glazbenim afinitetima. Pronađite domenu u koju se uklapate, žanr o kojem znate dovoljno da biste ga mogli referencirati, vlastitu tzv. glazbenu preferenciju. Budite sigurni da predmet odgovara vašim interesima i sposobnostima, mediju na kojem pišete i čitatelju.

Slušamo, preslušavamo, dobivamo zadovoljstvo; sve to utječe na nas, pogotovo ako je u pitanju omiljeni autor. Odabirom prave glazbe gotovo trenutačno osjetimo nalet energije i motiviranosti. Mnogi od nas nakon toga imaju potrebu podijeliti to iskustvo.

No, je li slušanje zaista vještina koju moramo usavršiti?

Glazba je umjetnički izraz koji zahtijeva da ga razumijete ili barem osjetite prije nego ga počnete svoditi na nešto objašnjivo. No, često glazba ima mnogo slojeva značenja.

Slušanje glazbe bi trebao biti aktivan proces, jer zahtijeva trajnu pažnju i introspekciju. Umjesto da pasivno čujete zvukove, trebali biste pokušati analizirati ili barem razmotriti određene aspekte djela koje slušate. Od vitalne je važnosti naglasiti pozitivne aspekte glazbe koja se pregledava. Ti su aspekti prisutni u gotovo svoj glazbi i na njih bi trebalo usmjeriti pažnju tijekom slušanja.

Razvijen sluh za glazbenu instrumentaciju je prvi korak prema spoznaji glazbenog djela, tek zatim slijede elementi glazbenog duha koje je umjetnik unio kroz instrumentaciju. Slušatelj kojemu je uho senzibilno za instrumentaciju glazbenog materijala i koji osjeća ulogu svih instrumentalnih faktora koji utječu na izvedbu djela, slušatelj koji ulazi u psihološki dio glazbenog jezika, u njegove elemente, na putu je da stigne u ono najbitnije u glazbenom djelu: u jezik glazbe.

Budući da je glazba tako snažno konotativni medij, medij koji stvara intenzivne i vrlo različite efekte kod svojih slušatelja, te budući da stimulira emocije na složen i tajanstven način, ona je istovremeno snažno izražajan i nestabilan medij.

Smatram da je bilo koje umjetničko djelo, pa tako i glazbeno, u prvom redu individualan izraz, kao što je individualan i način na koji ga slušatelj doživljava. Imate veliku slobodu u tumačenju glazbe, pod uvjetom da su vaše tvrdnje ujedno i uvjerenja o doživljenom.

S obzirom da se glazba događa u vremenu, za pamćenje i upoznavanje složenih skladbi recenzent bi trebao slušati album više puta kako bi shvatio i upio mnoge slojeve zvuka i stekao dublje razumijevanje glazbe. Imam običaj album slušati tokom cijelog procesa rada na tekstu, po tko zna koliko puta. Nakon prvog dojma primijetiti ćete kako se vaše mišljenje mijenja tokom opetovanog preslušavanja.

Ali u ovom slučaju važnija je naša sposobnost artikuliranja i objašnjavanja vlastitih reakcija na ono što čujemo. Moramo biti u stanju davati jasne izjave i o onome što čujemo i o tome kako reagiramo, te razlikovati te vrste izjava. Zapisivanje detaljnih bilješki o tome što se ističe u glazbi može biti od velike pomoći u pisanju recenzije jer ćete na jednom mjestu imati sve detalje koje biste inače mogli zaboraviti. Stoga, napravite bilješke pri svakom slušanju albuma. U ovoj fazi mogu biti asocijativne, čak i poetske. Samo zabilježite svoje dojmove.

Čulna priroda glazbenog materijala zahtijeva živopisne i specifične opise. Pokušajte pisati o stvarima koje se odvijaju u glazbenom djelu s najeksplicitnijim imenicama i aktivnim glagolima koje možete pronaći. Ne izbjegavajte ni pridjeve i priloge. Ne možemo povećati vrijednost svog diskursa o glazbi usvajanjem tona umjetne objektivnosti i neutralnosti, već potpuno subjektivno, shvaćanjem kako interakcija glazbe i slušatelja stvara smisao.

Dakle, pisanje o glazbi podrazumijeva i slušanje, formuliranje zapažanja riječima i oblikovanje tih opažanja u oblik koji prenosi vaše mišljenje o glazbi, kako biste komunicirali s drugima i u konačnici sa sobom.

Poigravanje s glazbom i jezikom, međutim, nije ograničeno samo na stvaratelje glazbe i jezika; dijele ga i slušatelji i čitatelji. Prvenstveno, dobra glazba, poput dobrog pisanja, započinje i završava u osjećajima za glazbenike, kao i za pisce, za slušatelje kao i za čitatelje. A pokretački impuls u oba oblika skladanja, od početnog emocionalnog komešanja do završne složene mreže osjećaja, impuls je izražavanja. Ovaj se početni emocionalni impuls mora slijediti, uhvatiti, kontrolirati i oblikovati tako da organizirani zvukovi, bilo glazbeni ili verbalni, imaju smisla. Tek tada skladateljeva glazba ili pisanje recenzenta postaju prenosivi.

Glazba je vrlo osobno iskustvo, a subjektivna prosudba pisca može biti od velike pomoći čitatelju. Ali za svako izrečeno mišljenje potreban je okvir podrške. Pisac mora smisleno objasniti svoja mišljenja. Pisani komentari trebaju biti potkrijepljeni činjenicama i osjećajem glazbenog razumijevanja.

Svaka vrsta pisanja glazbenih zadataka zahtijeva analizu i pažljivo promatranje. Svaka od vas traži da obratite pažnju na specifične glazbene detalje i glazbeni kontekst.

Vrlo je važno pisati o glazbi i izraziti svoje mišljenje o njezinim različitim aspektima kako bi se njegovali estetski ukusi drugih ljudi i objasnila priroda i značaj glazbe.

Što je najvažnije, umjetnike koji stvaraju glazbu o kojoj pišem mogu vidjeti kao stvarne ljude s pričom, a ne kao puki proizvod. To je prilika za edukaciju čitatelja koji može ili ne mora znati o tom umjetniku, o povijesti glazbe umjetnika, ili za raspravu, o povijesnim točkama koje bi mogle biti povezane sa dotičnim djelom.

Ne mogu dovoljno snažno naglasiti koliko je važno istraživati ​​bilo kojeg autora o kojem pišete, čime možete dati neprocjenjivu perspektivu albumu koji se nalazi pred vama i dublju zahvalnost za umjetnika i album u cjelini. Svakako posjetite sve službene stranice povezane s autorom kojeg recenzirate, uključujući njegovu web stranicu, stranice društvenih mreža, ali i druge recenzije ovog albuma ili nekog starijeg istog autora. Da biste stekli osjećaj za stil i sadržaj, te naučili pisati glazbene kritike, najbolji način je proučavanje onoga što se trenutno piše za razne glazbene časopise, u tiskanom i digitalnom izdanju. Analizirajte, zaokružite pridjeve, primijetite pozitivne komentare, osjetite stil pisca – iskustvo drugih ljudi može biti dragocjeno. No, dojmove drugih kritičara uzimajte s rezervom – važno je da stvorite svoje vlastito, iskreno mišljenje o albumu. Pročitajte sva priopćenja za javnost, vijesti i nedavne intervjue s autorom koje možete pronaći. Objašnjenja koncepta albuma su posebno vrijedna.

Ne zaboravite, dok slušate, proučite omot albuma da biste stekli opću ideju o autoru i djelu.

Preispitajte preduvjete za stvaranje albuma, uključujući informacije o ulozi koju album igra u aktivnostima autora i utjecaju koji može imati.

Razmislite o svim aspektima albuma: kako djeluje u cjelini, pojedinačnim pjesmama, tekstovima, umjetničkim djelima, instrumentacijama i njihovoj produkciji. Iznesite svoj ukupni dojam i detaljno obradite sve što vam se učini zanimljivim.

Umjetnost, pa tako i glazba, je društveni fenomen. Kada to kažem, imam na umu utjecaj društva na umjetnika koji u tom društvu živi i stvara. Ipak, tumačenje onoga što ima vrijednost mijenja se tijekom vremena s povijesnom perspektivom. Zadatak je glazbenog pisca pratiti povijest gotovo svega što se odnosi na njegov žanr, pokazati međusobnu povezanost naizgled različitih stilova ili umjetnika ili povezati glazbu određenog vremena sa širim kulturnim kontekstom iz kojeg je rasla.

Pisanje, usprkos sličnostima koje njegova praksa ima sa praksom stvaranja glazbe, nikada ne može približiti zvuk ili osjećaj određenog glazbenog djela (osim kroz poeziju, možda, ali to očito nije isto što i pisanje glazbe ili glazbena kritika ), ali može povećati naše razumijevanje umjetnika, njegovog kreativnog procesa, kulture ili supkulture iz koje je proizašla određena glazba i drugih važnih izvan-glazbenih elemenata.

Može se tvrditi da takvo razumijevanje nije nužno neophodno za uživanje u glazbenom djelu, ali ono ne može učiniti ništa drugo već pojačati našu sposobnost uživanja i razumijevanja sila koje stoje iza njega. Iz tog razloga ja, kao i mnogi drugi, nastavljamo pričati priče o glazbi koju čujemo i glazbenicima koji je stvaraju.

Stoga, stvorite širi kontekst za svog čitatelja (povijesni, žanrovski, sociološki, ideološki…). Nijedna glazba ne postoji u vakuumu, već je dio veće glazbene tapiserije i na nju apsolutno mogu utjecati druga djela. Time će čitatelji na vaše navode ući s predznanjem.

Nakon toga, pustite da ovo istraživanje oboji iskustvo slušanja.

Konačno, prvu i posljednju riječ u analizi glazbenog autora ima njegovo glazbeno djelo – sve što je izvan toga sporedno je.

Kad završite sa slušanjem i istraživanjem, trebali biste početi konkretno pisati.


*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima na ovom portalu su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav MLP-U portala. 

Povezani članci