Zašto i kako pisati glazbene recenzije / I dio

Uvod – tko i zašto

Možemo li zamisliti svijet bez glazbe? Bez pjesme, plesa, koncerata, glazbe u kući i na putu? U samoći ili u društvu.

Ni u društvu ni u životu čovjeka ništa se bitno ne događa bez glazbe. Svatko tko ima smisla za glazbu i voli je, osjeća u sebi nešto poput božanskog daha koji mu daje osjećaj da nije uzalud na ovome svijetu, te da nije sam.

Glazba predstavlja izraz kreativnosti kroz zvukove, iskustvo koje se kroz našu slušnu sposobnost filtrira u naš svjesni i nesvjesni um; produžetak ljudske emocije na način doživljavanja svijeta kroz neobuzdane kreativnosti, obavijen oko ljudske duše – glazba je hrana duše.

Oduvijek je glazba prisutna u čovjekovu životu od najranijih vremena pa do danas, čvrsto utkana u društvenu potku naših života, prvenstveno kao sredstvo komunikacije, a ne samo kao proizvod koji konzumiramo, kroz složenu interakciju između racionalnih procesa kako unutar umjetnosti, tako i u kontrapunktu s različitim društvenim i povijesnim kontekstima, obuhvaćajući značenja i smislove koje skupina i epoha dijeli, te potiče razvoj i dobrobit pojedinca, skupine, kulturnih i nacionalnih cjelina. Kao moćan način izražavanja i prenošenja emocija i poruka, pobuđuje našu maštu u stvaranju slika. Može promijeniti čovjekov život, a ako ovo čitate, pretpostavljam, već je promijenila vaš.

Čini se da sve veća dostupnost glazbe ohrabruje ljude da je koriste kako bi njome upravljali vlastitim raspoloženjem, smanjili stres, ublažili dosadu dok obavljaju beznačajne i monotone zadaće i stvorili odgovarajuću atmosferu za određene društvene prilike. Ukratko, ljudi koriste glazbu da bi poboljšali kvalitetu svog života.

Nikada prije u povijesti čovječanstva nije bilo tako mnogo različitih vrsta glazbe, tako lako dostupne velikom broju ljudi. Štoviše, dosegli smo razvoj osebujnog kulturnog proizvoda: glazba je svugdje, postala je sveprisutna.

Loša je strana lakog pristupa glazbi što većina ljudi više ne razmišlja o njoj i ne njeguje svoj odnos prema njoj. Dok glazba postaje sve važniji neodvojivi dio našega svakodnevnog života, dovodi se u pitanje mjesto glazbe u kulturnom poimanju, odnosno kako glazba odražava društvene vrijednosti, organizacijske procese, značenja i individualni identitet.

Zapravo, često koristimo elemente kulturnog ukusa kako bi sudili i kategorizirali ljude i njihove osobnosti. Glazbeni ukus obično veže društvene skupine, povlači crte oko njih. Moda, jezik, pa čak i maniri naših omiljenih glazbenika često polako, svjesno ili nesvjesno, postaju naši vlastiti.

Glazba je alat za aktivnu izgradnju identiteta.

Platon je izvrsno primijetio: “Što je u državi bolja glazba, bolja će biti i država“. Ova njegova izreka se itekako može primijeniti na današnje stanje popularne glazbene scene. Zato nam je potrebna glazbena kultura.

Glazba sadašnjosti definira trenutni status društvenog kolektiva.

U današnje vrijeme glazba ima potencijal da se osjećamo povezanima sa cijelim čovječanstvom. Što više koristimo glazbu da nas okuplja – doslovno i figurativno – to je više potencijala za povećanu empatiju, socijalnu povezanost i suradnju.

No, iako je diverzifikacija glazbe sve veća i čini se da otvara velika vrata prema slobodi izbora glazbenih preferencija, a nove tehnologije široko omogućuju tu slobodu izbora, pojedinci i dalje nastavljaju birati prema upornim temeljnim društvenim obrascima.

 

Danas, u nedostatku tiskanih specijaliziranih glazbenih časopisa, okrenuli smo se web portalima, kao što je ovaj, koji promiču glazbenu kulturu, i kulturu općenito, kako bi ublažili metastaziranje masovno prisutnog glazbenog šunda, da ne kažem kulturnog primitivizma u društvu na ovim prostorima.

Stoga je poželjno, da ne kažem nužno, te istovremeno omogućeno svakome tko želi i ima što za reći, da svojim doprinosom pomogne naporu ove lokalne glazbeno-književne zajednice u promicanju glazbene kulture i kulture uopće.

Gotovo cijeli život sam intenzivno u kontaktu s glazbom, uglavnom kao strastveni diskofil, bivši glazbenik amater, a zadnjih nekoliko godina kao glazbeni recenzent (koliko uspješno prosudite sami; tekstove možete pronaći na stranicama ovog portala).

I čitavo to vrijeme sam se pitao kako riječima izraziti osjećaje, boje i slike koje su stvorene slušanjem? Kako napisati smislenu glazbenu kritiku?

Konzultirajući se s malobrojnim, šturim i površnim tekstovima s Interneta, no najvećim dijelom kroz vlastito iskustvo, pišući intuitivno metodom pokušaja i pogrešaka, povremeno učeći od drugih recenzenata, naučio sam pisati (ili barem tako vjerujem) glazbene recenzije, postupkom kojeg sam morao osmisliti sam, vremenom formirajući vlastiti stil.

U prošlosti nisam naišao na mnogo detaljnih vodiča za pisanje recenzija albuma, pa se nadam da će ovo pokrenuti nekoga tko je zainteresiran za pisanje recenzija, ali nije siguran kako započeti. Sada svoja iskustva nastojim prenijeti i vama, pokušavajući artikulirati sam proces stvaranja, ne kao kruti skup smjernica, već više kao početni temelj za pisanje glazbenih recenzija.

Ovaj tekst nije popis pravila, propisa, neki zakonik koji propisuje i određuje kako se mora opisivati glazbeno djelo, te želim naglasiti da ovo nikako ne smatram posljednjom riječju o toj temi. Možda imate potpuno drugačiji način rješavanja stvari. Na kraju, morate slijediti postupak koji najbolje odgovara vama kao piscu. Smatrajte ovo tek polaznom točkom, jednim putem u ovaj kompleksan labirint.

Stoga, tekst koji je pred vama shvatite uvjetno, jer je krajnje subjektivan, pa prema tome, možete ga prihvatiti ili ne. Namjera mu je pružiti vam izazov.

 

Iako je stvaranje mišljenja relativno jednostavno, artikuliranje obrazloženja naših reakcija može biti izazovno. A učenje kako pismeno izraziti te ideje nije samo vještina jezika, već je i dobra vježba za razvijanje važnog kritičkog mišljenja, samorefleksije i socijalnih vještina.

Slušanje glazbe i pisanje o njoj pomaže vam uvidjeti da ispod površine svega postoji dublji smisao i značaj, tjera vas na traženje tog značenja i pomaže vam izraziti to značenje. U svijetu koji izgleda sve besmislenije, glazba vam pomaže da duboko kopate. Proširit će vaše iskustvo, pomoći će vam da sagledate širu sliku, da pronađete smisao u kaotičnom svijetu i učiniti da izgleda kao da zapravo znate što je život.

Pisanje o glazbi u početku se može osjećati izazovno utoliko što glazba slušatelju postavlja zahtjeve koje druge umjetničke forme ne čine. Međutim, s vremenom i ustrajnošću, pisanje o glazbi može postati izvor dubokog ispunjenja i beskrajnog oduševljenja, koja u suštini transformira slušateljevo razumijevanje glazbe i njegov odnos prema mediju. Također, može stvoriti mogućnosti za javno priznanje i proizvesti prekrasnu vitrinu za vaš kreativni rad.

Pisac kritike emocionalno komunicira s javnošću i pritom koristi svakodnevne izraze i književne riječi. Stoga, recenzenti bi trebali biti kvalificirani za procjenu pouzdanosti i valjanosti činjenica predstavljenih u materijalima koje procjenjuju, usporedbu takvih materijala sa sličnim djelima i utvrđivanje pružaju li takvi materijali veće razumijevanje određene teme.

Slijedom toga, recenzenti bi trebali imati, po mogućnosti, snažan osobni ili profesionalni interes za predmet ispitivanih tema, razvijen stav na osnovi odgovarajućeg iskustva slušanja glazbe – glazbeni ukus, odnosno moraju biti na neki način kompetentni po tom pitanju. Štoviše, znanje o povijesti glazbe i znatnom tehničkom rječniku te discipline pruža kritični kontekst za vaše ideje i analize o glazbi.

No, pisanje o glazbi može biti vrlo zbunjujuće za ljude koji dobro razumiju glazbu, ali ne posjeduju potrebne vještine pisanja. Oni osjećaju neke poteškoće u formuliranju svojih zapažanja riječima. Stoga je bitno, kao preduvjet, da se dobro jezično izražavaju, da imaju bogat vokabular, opću kulturu, osjećaj za estetiku i usredotočene misli, kako bi koristeći različitu terminologiju glazbene produkcije kroz istraživanje i slušanje, postigli bolju, raznovrsniju i uljuđeniju javnu komunikaciju primjerenu temi i mediju koji je donosi.

Talentirani ljudi snažnije osjećaju svijet pa obično nemaju problema s inspiracijom.

Najbolji kritičari čine da to izgleda lako, ali shvatiti kako i zašto glazba djeluje na nas, zašto određeni zvukovi i melodije mogu potaknuti ekstazu ili razaranje – izvanredno je težak posao.

Stoga, nađite vremena kako za slušanje tako i za pisanje.

Kad uspijemo podijeliti svoja razmišljanja o glazbi, obogaćujemo glazbeni život, a u konačnici i sam život.


*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima na ovom portalu su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav MLP-U portala. 

Povezani članci