Analog-Digital–..?

Digital – Analog – … ?

Sakupljam LP ploče tamo negdje od 1970 godine.

I u olovnim vremenima za vinil nisam mu okrenuo leđa već sam ga pazio i čuvao.
Ujedno sam počeo kupovati i CD medije, a u novije vrijeme (radi prirode posla) dosta se služim streaming servisima.

Ponukan meni dragim povratkom LP ploča osvrnuo bih se na kvalitetu istih s audiofilskog aspekta i poentirao jednu važnu činjenicu koja se ne spominje (bar ne javno!).

LP ploče kao ultimativni nosač zvuka su bile dominantne na tržištu tamo do 1984. godine, kada CD lagano počinje preuzimati primat.

Vinil se tada povlači u ilegalu. Ovo je ipak teška konstatacija, jer je kod poznavatelja tematike zvuk s vinila uvijek bio “ono”… .

Pojavom streaming servisa i ilegalnog skidanja muzike, prodaja CD-a je počela strmoglavo padati.
S njome, iako veoma rijetko, ali ipak, u ovom slučaju, kolo povijesti se vratilo na (neki) početak i tako su „odjednomLP ploče ponovo postale „in“.

Analog-Digital frequency examples

U ovom osvrtu ne bih ulazio u sam užitak / ritual koji prethodi samom slušanju LP ploče i senzaciji zvuka koji dolazi od grebanja igle po vinilu, već bih prezentirao renesansu vinila iz jednog drugog, audiofilskog kuta.

Samo slušanje novih izdanja vinila je u meni budilo neki nemir.
Jednostavno nije to bilo to.
Pokušavao sam to objasniti promjenom načina slušanja muzike. Zadnjih godina sam preferirao CD, streaming, flac… . Taj način slušanja muzike je daleko komotniji, ali ne puni srce i dušu, nema onog poznatog užitka.

Pričajući s kolegama audiofilima i kolekcionarima LP ploča došao sam do zaključka da većina ima isti problem.
Jedan od kolega mi je rekao da usprkos svim re-izdanjima i neospornoj kvaliteti današnjeg vinila to ipak nije to.

S aspekta današnjeg konzumenta muzike imati gramofon i sakupljati LP ploče je “must have”.
Mogu reći, vid pomodarstva, od kojeg diskografska industrija izvlači ogroman extra profit.

I sada pitanje,  što je to “pogrešno “ u novom vinilu?

Ukratko današnji vinil je kopija CD-a!

Tamo do 1983. godine analogna studija za snimanje su bila sveprisutna.
Sjetimo se samo ultimativnog djela grupe Pink Floyd, „DSOTM“, ili „Tubular Bells“ od Oldfielda.
Ta djela su snimljena u analognoj tehnici na 12 kanalnoj, odnosno 24 kanalnoj analognoj opremi.

adc

Sam analogno snimljeni zvuk u svojoj prirodi ne trpi nikakve intervencije “sa strane”. Male modifikacije, pokušaji izoštravanja zvučne slike i to je to.

Samo snimanje albuma u analognoj tehnici je zahtijevalo beskonačno ponavljanje da bi se dobili ono pravo. Rezultat su bile izvanredne snimke koje su bile kao takve prenesene na vinil.

Sama priroda vinila i njegova „nesavršenost“ nisu bili ograničavajući faktor, već onaj besmrtni mix koji je tvorio analogni zvuk.
Taj zvuk je plijenio mekoćom, ugodnim srednje-tonskim spektrom, umjerenom dinamikom, te povremenim ugodnim (za neke iritantnim) pucketanjem ploče.

Taj način rada u studiju je bio prisutan do pojave CD-a.

Sama priroda CD-a i jednostavnost izrade bili su smrtni udarac za analognu tehnologiju.

Studija ubrzano prelaze na digitalnu obradu signala koji daje neslućene mogućnosti u obradi istog. Sam zvuk koji dolazi iz tih studija je izbalansiran, dinamičan, uravnotežene zvučne slike. Ukratko ispeglan do maksimuma.

Audiofilski krugovi su u čudu te se događaju čudne stvari. Nešto što bi trebalo biti savršeno počinje se uspoređivati s prastarim vinilom, za koje se tvrdi da ima “prirodniji zvuk”.

I tako počinje rat između digitale i analogije, koji traje do današnjih dana i ne vidi mu se kraj.

I što je tu čudno?
Pojavom streaming servisa diskografske kuće gube velike profite, jer muziku prodaju jeftino. Osim toga ogroman novac „upucan“ u zaštitu CD-a je bio bačeni novac.
Prisjetimo se nakratko, svojevremeno je Sony uložio stotine milijuna dolara da bi zaštitio CD od kopiranja. Nedugo nakon izlaska „zaštićenihCD-ova na tržište, neki je klinac s markerom od 2 centa probio istu.. .

dacCD-ovi se prže na dnevnoj bazi ….
Izlaz je u vinilu!

Počinje (prigušena) reklamna kampanja i vinil se vraća kao ultimativni nosač zvuka.
Opet je „in“.
Ako nemaš LP ploču, nemaš muziku…

Ova je logika dovela do jedne druge apsurdne situacije, da po zadnjem istraživanju u UK, jedna trećina kupaca LP ploča uopće nema gramofon!! (ovo je pak tema za neki drugi osvrt!)

Euforija oko vinila se ne stišava i u tolikoj je je mjeri zauzela medijski prostor, da nitko ne spominje tamnu stranu.
Nove LP ploče su tehnički superiorne, teže 180 grama, omoti besprijekorni, … .

I dolazimo na početak priče.
Ne zvuče isto kao “stare“ ploče!

Razlog je jednostavan.
Sam zvuk koji je urezan u brazdu ploče više nije iz analognog već digitalnog izvora.

Diskografske kuće su radi jednostavnost skoro cijele arhive prebacile s analogne matrice u digitalni oblik. Kao takav podložan je remiksanju, dodavanu razno raznih efekata, peglanju. Kao stvoreno za razno razna re-izdanja“ in“ ploča, koje jednostavno nisu „te“ ploče.
To je CD utisnut na ploču!
(ovdje se pak moram ograditi, jer analogne matrice nekih starih izdanja su sačuvane i LP ploče nastale otiskom s njih, su još uvijek “one stare”, no, sva nova izdanja su s digitalnog izvora).

Meni i dalje taj zvuk izaziva neku nelagodu.

uk-annual-vinyl-lp-record-sales
Nove ploče bude u meni neki nemir. Odgovorno tvrdim da “DSOM” od Pink Floyda, Jugotonovo izdanje, zvuči puuuuno bolje od re-izdanja istog albuma na ploči od 2016. godine.

Takvih primjera je bezbroj.
Treba poslušati albume Jethro Tull, Yes, Genesis, King Crimson, PMF, … , izdanih 70-tih godina da bi se upotpunila slika jedne, moglo bi se reći, diskografske prevare.

Ja osobno ću i sutra biti na buvljaku, ovdje u Poljskoj u potrazi za LP pločama.
Cilj mi je naći mono izdanja Beatlesa. Mogu se naći jako jeftino, a zvuče puno prirodnije i bolje od re-izdanja zadnjih par godina.

Ova u biti neiscrpna tema i dakako, moje osobno mišljenje.
Složili se s mnom ili ne, moramo si priznati jedno, analogno na analogno daje analogno.

Digitalno na analogno, što daje?

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima na ovom portalu su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav MLP-U portala.  

Povezani članci